U ponedeljak je širom sveta obeležen Svetski dan srca, a podaci o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Srbiji su već decenijama loši. Kontrola tri faktora rizika: pušenja, nepravilne ishrane i fizičke neaktivnosti može umanjiti rizik od srčanog i moždanog udara za 50 odsto i više od 80 odsto opasnost od prevremene smrtnosti, a brzom intervencijom hitne medicinske pomoći može se spasiti preko 50 života godišnje.

Ovo su zaključci lekara, članova Udruženja kardiologa Srbije, Udruženja koronarnih jedinica Srbije, Akademskog edukacionog centra, Udruženja lekara opšte-porodične medicine i Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“.

Najvažnije je da osobe koje posumnjaju na angiozni bol ili druge simptome kardiovaskularnih bolesti odmah pozovu hitnu pomoć. Ako imate propisanu terapiju, obavezno je redovno uzimajte i ne prekidajte je bez konsultacije sa izabranim lekarom ili kardiologom. Smanjite pušenje i unos alkohola, regulišite krvni pritisak i holesterol, budite fizički aktivni i na taj način izbalansirajte ishranu kako ne biste imali problem gojaznosti. Svako treba da se edukuje o prepoznavanju simptoma kardiovaskularnih bolesti, jer poslednji podaci pokazuju da čak 30 do 50 odsto pacijenata koji dobiju srčani udar (infarkt miokarda) umru pre nego što stignu do zdravstvene ustanove. U Srbiji bar milion ljudi je izloženo riziku nastanka kardiovaskularnih bolesti. Ukoliko se primene najefikasnije mere lečenja kada pacijent dođe u bolnicu, oštećenje srca koje nastaje nakon toga je neuporedivo manje, a osoba može da se vrati normalnom životu već nakon nekoliko nedelja. Svaki pojedinac treba da čuva sopstveno zdravlje, a kao društvo moramo učiniti sve što možemo da sprečimo ove bolesti.

Lekari ističu da angio sale u kojima se leče bolesnici sa akutnim infarktom ne bi trebalo da budu udaljene više od 60 minuta vožnje kolima hitne pomoći i da razvoj dobre i jake STEMI mreže, koja uključuje koordiniranje medicinskih službi hitne pomoći i kardioloških timova, pomaže kompletnom zdravstvenom sistemu, bolnicama i obolelima. Akutni koronarni sindrom (AKS) obuhvata grupu simptoma koji nastaju usled delimičnog ili potpunog začepljenja krvnih sudova srca krvnim ugruškom, što može dovesti do izumiranja srčanog mišića – infarkta miokarda. Svake godine od kardiovaskularnih bolesti u svetu umre više od 17 miliona ljudi, a predviđa se da će do 2030. godine od ovih bolesti u svetu preminuti više od 23 miliona ljudi godišnje. U Srbiji svaka druga osoba koja umre je žrtva kardiovaskularnih bolesti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari