U Srbiji svake godine od karcinoma grlića materice umre oko 500 žena, a registruje se 1.400 novoobolelih. Osim vakcinacije, o čijoj važnosti se dosta govori u poslednje vreme, trenutno nezamenjiv način sprečavanja te bolesti su redovni lekarski pregledi. Ipak, tek 20 odsto žena u našoj zemlji odlazi redovno lekaru, zbog čega je neophodno organizovati skrininge, kazali su učesnici nedavno održanog okruglog stola na temu važnosti prevencije i ranog otkrivanja te bolesti.


– Svaka dva minuta jedna žena na svetu umre od raka grlića materice. Danas znamo da je papiloma virus najvažniji faktor za razvoj raka grlića materice, i u 59,7 odsto slučajeva taj karcinom povezan je sa tim virusom. Međutim, ne završava se svaka infekcija HPV virusom tako. Milioni ljudi su pozitivni na HPV virus, naročito mlađih generacija, gde je svaka druga osoba od 20 do 25 godina zaraženo njime. Ta infekcija ponaša se kao i svi drugi virusi, zdrav organizam će se izboriti sa njom. Čak 80 odsto ljudi je u jednom trenutku života imalo HPV virus. Bitno je da to znamo kako ne bismo predimenzionirali ulogu HPV-a i načine njegovog otkrivanja, kao i da ga ne bi agresivno lečili – kaže prof. dr Vesna Kesić, načelnica odeljenja Poliklinike ginekologija na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Kliničkom centru Srbije.

Govoreći o važnosti prevencije, ona kaže da je vakcinacija primarna i veoma je značajan vid zaštite ali ne i dovoljan.

– Vakcina koja je dostupna za sada štiti od dva tipa virusa, a njih ima više od dvadeset. U ovom momentu, redovni pregledi su nezamenjiv vid prevencije. To je trenutno najmoćnije oružje za zaustavljanje i sprečavanje raka grlića materice. Međutim, problem je što tek 20 odsto žena u Srbiji odlazi redovno lekaru – objašnjava Kesićeva.

Ona je navela da je još 2003. godine Evropska komisija donela preporuke za uvođenje organizovanog skrininga za rak grlića, po uzoru na zemlje koje su uspele da time smanje smrtnost za 90 odsto. U Srbiji je sproveden pilot projekat organizovanog skrininga, nastavlja Kesićeva, koji se pokazao kao uspešan, ali se sa tim stalo. Usledilo je i donošenje nacionalnog programa, a nakon toga programom EU formirana je kancelarija, sa 15 laboratorija. Ipak, ona navodi da je potrebno da celo društvo shvati da je problem reproduktivnog zdravlja i učestalosti raka grlića materice od nacionalnog značaja. Zato su neophodna još neka sistemska rešenja, poput samostalne baze podataka za pozivanje na skrining, obezbeđivanje besplatnog slanja poziva, obezbeđeno odsustvo sa posla za obavljanje pregleda, planiranje posebne budžetske linije za troškove, kao i finansiranje pregleda za neosigurana lica.

– Primera radi, u Finskoj se pojavljuje manje od jednog smrtnog slučaja na 100.000 žena. Organizovani skrining je neophodan, jer ima za cilj da poveća svest i na pregled dovede i one žene koje nikad ne bi došle na pregled. Imali smo oportuni skrining, međutim, na redovne preglede dolazi svaka peta žena, dok je obuhvaćeno veoma malo žena srednjih i starijih godina, kao i onih iz seoskih područja – navela je ona i dodala da je veliki problem nedovoljna informisanost žena.

Međutim, kako je HPV seksualno prenosiva infekcija, ona je i najraširenija među mlađom populacijom, od 16 do 30 godina. Upravo zato veliku pažnju treba posvetiti pravovremenoj edukaciji mladih, pre njihovog ulaska u seksualne odnose.

– Naša istraživanja su pokazala drastično neznanje srednjoškolaca kada je reč o seksualno prenosivim bolestima i o reproduktivnom zdravlju uopšte. Iako često mislimo, pa i kao roditelji, da deca mnogo znaju i da su informisana, mladi zapravo znaju malo, osim onoga što pronađu na internetu, a što je nepotpuno, neblagovremeno i neadekvatno – kazala je Marinika Tepić, sekretarka Pokrajinskog sekretarijata za omladinu i sport.

Ona je kazala da Pokrajinski sekretarijat ulazi u treću godinu sprovođenja pilot projekta „Reproduktivno zdravlje i prevencija HPV-a kao sistemska dopuna srednjoškolskom obrazovanju „.

– Projekat sprovodimo treću godinu, i on je već prerastao u sistemski program. Pronašli smo način da se približimo najmlađoj populaciji, i da targetiramo srednjoškolsku populaciju kroz najadekvatniji sistem, obrazovanje. U srednjim školama je veliki obuhvat dece i imate način da jednako i na isti način svima pružite ovakva znanja koja su im potrebna i na koja imaju pravo – kazala je Tepićeva.

Ona je objasnila da su početkom projekta, više od 70 odsto budžetskih sredstava namenjenih tome odlazilo civilnom sektoru uglavnom koncentrisanom na Novi Sad i okolinu.

– Smatrala sam da su klinci u Sremu i Banatu tako oštećeni za znanja i informacije, naročito kada je reč o seksualno prenosivim infekcijama i svim temama koje nosi znanje o reproduktivnom zdravlju. Pilot projekat započeo je sa učenicima drugog razreda 10 škola, dok je ove godine projektom pokriveno 66 škola, odnosno 80 odsto teritorije Vojvodine. Želeli smo da ne opteretimo obrazovni sistem, pa nam je cilj da se „Reproduktivno zdravlje“ uvede makar kao izborni predmet u sve srednje škole, ali i u osnovne, jer je to možda pravo vreme da deca dobiju potrebna znanja i informacije – zaključila je Tepićeva. Ona je dodala da su psiholozi i lekari angažovani na projektu posebnu pažnju posvetili muškoj populaciji, jer se iz prakse pokazalo da mladi ovu tematiku najčešće predrasudno vezuje za žene.

Brojke

U svetu je rak grlića materice drugi najčešći i peti najsmrtonosniji oblik raka kod žena. Oko 80 odsto slučajeva događa se u zemljama u razvoju i to je vodeći uzrok smrti kod odraslih žena u tim zemljama.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u evropskom regionu dogodi se oko 60.000 novih slučajeva, a to oboljenje izazove smrt oko 32.000 žena. Većina slučajeva događa se u zemljama sa niskim dohotkom, koje nemaju program za rano otkrivanje raka grlića materice. Rizik od smrti 10 puta je veći u centralnoj nego u zapadnoj Evropi. Čak 12 odsto novih slučajeva javlja se u siromašnijim zemljama, dok u zemljama sa visokim dohotkom tek jedan procenat.

Rak grlića materice ima „mlado lice“, i drugi je najčešći rak kod žena u starosnoj dobi od 15 do 44 godine, upravo u životnoj dobi kada su zauzete podizanjem porodice ili karijerom. Ipak, za razliku od drugih vrsta raka, ovo oboljenje u 80 odsto slučajeva može da se spreči, a smrtni ishod izbegne.

Vakcina

Postoji više od 100 tipova HPV-a, ali dva od njih – HPV-16 i HPV-18, uzrokuju 70 odsto slučajeva kancera. Trenutno su dostupne dve vakcine za zaštitu od dva tipa virusa s visokim rizikom za rak: Gardasil i Cervarix. Vakcinacija je najefikasnija ako se primeni pre nego što je žensko dete izloženo HPV-u, odnosno pre nego što ono postane seksualno aktivno, dakle u uzrastu od 11-12 godina. Vakcine se daju u seriji od tri doze. Jedan broj zemalja u Evropi je uveo HPV vakcinu kao obaveznu, dok je sedam zemalja: Danska, Italija, Luksemburg, Portugalija, Španija, Švajcarska i Velika Britanija, dostiglo stopu pokrivenosti od 80 i više procenata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari