Stabilna angina pektoris je najčešći oblik manifestacije bolesti koronarnih arterija (koronarne bolesti). Izraz „angina“ označava bol ili nelagodnost u grudima.

Anginozni bol počinje da se javlja u fizičkom naporu obolelih, kada suženje jedne od većih koronarnih arterija smanji dijametar krvnog suda na 50 odsto do 75 odsto normalnog promera. Poznato je da stabilna angina pektoris ima tendenciju da u svojoj evoluciji pređe u nestabilnu formu sa produženim bolovima ili sa pojavom bolova u mirovanju, i može dovesti do akutnog infarkta miokarda ili do iznenadne smrti bolesnika.

Pisani podaci koji opisuju anginozne tegobe zapisani su na egipatskom papirusu 3000 godina pre nove ere. Prvi put se naziv angina pektoris pojavljuje 1792. godine. Tada je Heberden ovako opisuje:

„Oni koji boluju od nje, bivaju ščepani (naročito pri penjanju uz brdo i ubrzo posle jela) bolom i jako neprijatnim osećajem u grudnom košu, koji izgleda kao da će da uguši život ako se i dalje pojača ili nastavlja. Ali u trenutku kada bolesnik zastane, ovaj osećaj neprijatnosti iščezava“. Ovaj opis odgovara stabilnoj hroničnoj angini pektoris i ona je poznata i pod imenom Heberdenova angina.

Stabilna hronična angina pektoris ima svoje tipične osobine, pa su podaci koji se dobijaju od bolesnika od izuzetnog značaja za postavljanje početne dijagnoze i donošenja odluka o potrebnim ispitivanjima radi donošenja konačne dijagnoze. Važno je da bolesnici detaljno opišu svoje tegobe a da ih lekar paživljo sluša, jer nekada i najmanji podatak može biti od velikog značaja.

Bol je najčešće lokalizovan iza srednjeg dela ili iza donje trećine grudne kosti. Ima karakter stezanja, pritiska, težine u grudima, žarenja, otežanog disanja, a bolesnici prilikom opisivanja bola pokazuju pesnicu ili raširenu šaku pa na taj način doprinose detaljijem opisu karaktera bola. Jačina napora koja dovodi do bola je različita iz dana u dan kao i u toku jednog dana. Prag za nastanak bola je niži u jutarnjim satima (tada bol manje jačine može dovesti do tegoba). Bol se najčešće širi prema vratu i donjoj vilici i zubima, među plećke, u ramena i ruke (obično u levu ruku, lakat, mali i domali prst). Trajanje bola je najčešće oko tri do pet, pa i do 10 minuta, i smanjuje se, ili prestaje, kada se otkloni napor ili uzme nitroglicerin.

Bol koji traje do 30 sekundi i ima karakter probada i najčešće je lokalizovan u predelu vrha srca, nije bol zbog ishemije miokarda. Intenzitet bola je od blagog do umerenog, ili bi prema skali od jedan do 10 stepeni, odgovarao intenzitetu od dva do pet stepeni ove skale. Prateći simptomi su malaksalost, preznojavanje, strah (posebno strah od smrti). Kod manjeg broja bolesnika stabilna angina pektoris može imati i atipične tegobe kao što su malaksalost ili samo bol u nadlaktici ili abdomenu. Glavobolja, koja se javlja prilikom fizičkog napora, može biti jedini simptom ishemije miokarda.

U sledećem nastavku o provocirajućim, meteorološkim faktorima i izlaganju hladnoći.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari