Pomen žrtvama Oluje 5. avgusta 1Foto: Komesarijat za izbeglice

Povodom 21 godine od hrvatske vojno-policijske akcije Oluja, u kojoj je proterano 250.000 krajiških Srba, Komesarijat za izbeglice Republike Srbije je podsetio danas da je u koloni dugoj desetine kilometara, preko Bosne i Hercegovine ka Srbiji, život izgubilo 1.856 civila, a 836 se još vodi kao nestalo.

Navodi se i da u Srbiji status izbeglice iz Hrvatske ima još oko 20.000 ljudi.

Kako je saopšteno, pomen žrtvama biće održan 5. avgusta u 11 sati u Crkvi svetog Marka, a potom će se povorka uputiti ka Centru „Sava“, gde je planirana memorijalna akademija pod nazivom „I Srbi su žrtve“, uz učešće visokih državnih zvaničnika.

Od početka ratova na prostorima SFRJ 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbeglice iz Hrvatske ima još oko 20.000.

Iako je prošlo više od dve decenije, brojni pokušaji uspostavljanja klime poverenja u regionu nisu dali mnogo rezultata. Hrvatska će 4. avgust slaviti kao dan pobede, dok će Srbi paliti sveće oplakujući žrtve i tugujući za izgubljenim domovima, navodi se u saopštenju.

Povratak Srba u Krajinu je sporadičan, a hrvatska država čini sve da se on nikad i ne desi, neprestano stvarajući tenzije i raspirujući nacionalizam, ocenjuje Komesarijat.

O tome najbolje svedoče nedavna rehabilitacija kardinala Alojzija Stepinca, ukidanje desetogodišnje kazne za ubistvo srpskih civila Branimiru Glavašu, podizanje spomenika Miru Barešiću, ustaškom atentatoru na jugoslovenskog ambasadora u Stokholmu Vladimira Rolovića, proustaške provokacije u Srbu tokom obeležavanja dana Ustanka u Hrvatskoj, kao i provokacije prilikom obeležavanja 75. godišnjice ustaških zločina u crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini, stoji u saopštenju Komesarijata.

Komesarijat za izbeglice i migracije izražava zabrinutost što se i ove godine uoči obeležavanja „Oluje“ u Hrvatskoj vodi intenziva antisrpska propaganda, veliča ustaštvo i tako stvara atmosfera koja vraća region u devedesete.

Kako se navodi, sa Hrvatskom još postoji više nerešenih pitanja veoma važnih za izbegličku populaciju: nije obnovljena uništena imovina, nije vraćeno oduzeto poljoprivredno zemljište srpskim vlasnicima, Hrvatska nije sprovela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim se Srbima garantuje proporcionalna zastupljenost i zapošljavanje u organima državne uprave, policiji, pravosuđu i drugim javnim institucijama, nisu isplaćene penzije, dinarska i devizna štednja…

Iz takvih postupaka, kako se zaključuje, vidi se da su izbeglice usmerene isključivo na integraciju u Srbiji, jer je proces povratka skoro zaustavljen.

U tom smislu očekujemo dalju podršku međunarodne zajednice, dodje se u saopštenju. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari