Rodoljub Šabić: Prikrivanjem informacija država pojačava sumnju 1Foto: Fonet/Aleksandar Levajković

– Protiv poverenika, bar prema podacima kojima ja raspolažem, u dosadašnjoj praksi podneto je oko 720 tužbi. Od toga oko 190 podneli su organi javne vlasti od čega 20 tužbi Republičko javno tužilaštvo.

Od svih tužbi koje su organi vlasti podneli velika većina je odbijena i odbačena, usvojene su tri – ističe u razgovoru za Danas Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti značaja Rodoljub Šabić, povodom još jedne tužbe Republičkog javnog tužilaštva (RJT).

* RJT ponovo tvrdi da ugrožavate nacionalnu bezbednost time što zahtevate od Ministarstva odbrane da dostavi tražene podatke Fondu za humanitarno pravo o Nikoli Mićunoviću. Kako na to gledate?

– Šta tužilaštvo tvrdi i zbog čega to tvrdi treba pitati najodgovornije ljude u Tužilaštvu.

* Zašto onda tvrde da su te informacije državna tajna?

– Što se tiče tih tvrdnji, podsetiću samo na par stvari. Tražene informacije su podaci o službovanju lica, iz relativno daleke prošlosti, od pre 20-ak godina, a povodom iznetih sumnji da su počinili krivična dela, a odredbe važećeg Zakona o tajnosti podataka predviđaju da ne mogu biti tajna podaci kojim bi se prikrivalo izvršenje krivičnog dela ili neka druga nezakonitost. Zakon, pored ostalog predviđa i proceduru bez koje bilo koje informacije uopšte ne mogu biti klasifikovane kao tajna, a ta procedura nije poštovana. I konačno, nezavisno od ove dve „sitnice“ zakon predviđa da je Poverenik za informacije od javnog značaja ovlašćen da, ako u postupku koji sprovodi po žalbi, oceni da postoji pretežni javni interes naloži opoziv tajnosti i onda kada je informacija klasifikovana po zakonu predviđenoj proceduri. Prikrivanje traženih informacija je mislim suprotno i interesima lica o kojima se radi. I pored iznetih sumnji važi prezumpcija nevinosti, i država, budući da su njeni službenici, treba i može da im pomogne svim raspoloživim sredstvima. Međutim, prikrivanje informacija teško da je pomoć, pre bih rekao da samo pojačava sumnju.

* Ovo je već druga ili treća tužba RJT protiv Poverenika za koje je javnost zna?

– Ne druga ili treća već 11-ta u roku od mesec ili dva. Ne bih da spekulišem o motivima, posebno ne da komentarišem sve glasnije spekulacije „iza kulisa“ o neprincipijelnosti tih motiva. Reći ću samo da sam neprijatno iznenađen niskim nivoom pravničke artikulacije tih tužbi. I danas mi je potpuno nejasno koju odredbu kog zakona je Poverenik navodno povredio. To tužilaštvo ne elaborira, ali se u obrazloženju tužbi poziva na nekakve podzakonske akte Ministarstva odbrane, u ovakvoj pravnoj stvari irelevantne a od kojih je većina prestala da važi pre nekoliko godina! Dodao bih da, svakako, ovakva aktivnost tužilaštva upada u oči, pogotovo kada se uporedi sa upadljivom nespremnošću tužilaštva da efikasno postupa po nizu krivičnih prijava koje je Poverenik podnosio zbog povreda prava građana.

* S obzirom na sve te tužbe protiv Poverenika, ali i pritiske s kojima se stalno suočavate, baš kao i Zaštitnik građana, šta očekujete od pregovora za Poglavlja 23 i 24?

– Taj proces pregovora je prilika da u naš pravni poredak unesemo dobre standarde uređenog sveta. Prilika koju nikako ne bi smeli da propustimo. Ali kako će stvari ići u stvarnosti to tek treba da vidimo. Kroz prizmu događaja o kome govorimo stvari ne deluju ohrabrujuće. Jer, ne reagovanje ili ćutanje Tužilaštva o događajima, kao što su na primer, kompromitacija kompletne baze punoletnog stanovništva preko sajta Agencije za privatizaciju, ili veliki broj falsifikata pri upisu građana u biračke spiskove nacionalnih manjina ili već famozna Savamala, da ne nabrajam dalje, a istovremeno opisana hiperaktivnost u odnosu prema jednoj nezavisnoj državnoj instituciji teško se mogu dovesti u sklad sa pomenutim dobrim standardima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari