Izvršitelji plene medicinsku opremu i kola hitne pomoći 1Foto: Aleksandar Roknić

Oko 20 zdravstvenih ustanova čiji su računi u blokadi može da ostane bez neophodne opreme ukoliko sudski izvršitelji nastave započetu praksu da za dospele dugove plene medicinske aparate, vozila hitne pomoći i lekove.

Prema izveštaju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), dug zdravstvenih ustanova u celoj Srbiji iznosi 100 miliona evra. Već duže vreme je u blokadi sedam domova zdravlja, 12 bolnica i hitnih pomoći i dve apotekarske ustanove, među kojima su i sve jedinice koje pripadaju Zdravstvenom centru Užice.

Kako za Danas navodi Miloš Božović, direktor Zdravstvenog centra Užice, za sada ustanove u zapadnoj Srbiji funkcionišu normalno i građanima nude zagarantovanu medicinsku zaštitu.
– Republički fond za zdravstveno osiguranje je omogućio sva plaćanja, poput nabavke lekova i sanitetskog materijala, servisiranja i održavanja opreme i vozila, komunalnih usluga, ali i plata zaposlenih i tu nema nikakvog zastoja. Umesto da to plaćamo mi s našeg računa, obavezu reguliše Fond tako što novac direktno prosleđuje dobavljačima, a na osnovu ugovora koje imamo sa njima – objasnio je Božović.

Dug Zdravstvenog centra u Užicu, koji ima jedan račun, bez obzira što je u njegovom sastavu deset domova zdravlja i četiri bolnice u Zlatiborskom okrugu, juče je iznosio 56,9 miliona dinara i račun je i dalje u blokadi. Sva plaćanja obavljaju se asignacijom, odnosno tako što RFZO direktno prebacuje novac na račun dobavljača, a ne zdravstvenoj ustanovi.

Prema saopštenju RFZO, poverioci od ovih ustanova naplaćuju dugove preko sudskih izvršilaca, a kako su računi u blokadi, naplata se vrši zaplenom medicinskih aparata, vozila hitnih pomoći, zaostalih lekova itd. Takođe, plate se isplaćuju preko drugog računa, dok za prekovremeni rad i potrebe laboratorija novca nema.

Božović kaže da ne veruje da bi dug mogao da se naplati plenidbom imovine tog centra.
– U odluci suda je navedeno da je vlasnik država i, za sada, ne mislim da će doći do plenidbe naše imovine kako bi se taj dug namirio – rekao je Božović.

Advokat i stručnjak za medicinsko pravo LJubiša Živadinović objašnjava za naš list da sudski izvršioci imaju pravo da naplate dug zaplenom imovine, iako je medicinska oprema neophodna za dnevno funkcionisanje zdravstvenih ustanova i zaštitu zdravlja.

– Zaplena imovine po sudskom nalogu je nažalost legalna, ali bi u ovim slučajevima, koji su od javnog značaja, država, ukoliko je većinski vlasnik, morala da reši problem dugova i zaštiti imovinu – kaže Živadinović.

RFZO: Nenamenska trošenja

Prema izveštajima RFZO, među glavnim razlozima za dugovanja zdravstvenih ustanova su nenamensko trošenje sredstava kao i sudske blokade na osnovu tužbi stomatologa za neisplaćene zarade. Kontrolom RFZO u prvoj polovini godine utvrđeno je da su 62 ustanove, od 103 kontrolisane, nezakonito isplaćivale prekovremeni rad. Pojedini direktori ustanova koje su u blokadi, poput KBC „Dragiša Mišović“, izjavili su za medije da je kontrola RFZO tendenciozna i da se rad u klinici ne može organizovati bez prekovremenih sati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari