Bicikl koji kao pogon koristi kompresovani vazduh 1

Među 500 učesnika iz 25 zemalja na nedavno održanom 30. Tesla festu u Novom Sadu bila su i dvojica Donjomilanovčanina, koja su se sa ovog međunarodnog festivala inovacija, znanja i stvaralaštva vratila sa vrednim priznanjem.

Po oceni žirija kojim je predsedavao prof. dr Miroslav Lambić, pneumatska naprava za olakšano kretanje bicikla pomoću akumulirane energije koju su osmislili Nebojša Jovanović i Pavle Milojković zaslužila je srebrnu medalju. Nastavnik fizike u ovdašnjoj osnovnoj školi razmišljao je kako da olakša vožnju bicikla u brdovitim krajevima, a da to ne bude električni bicikl koji ima svoja ograničenja: težina generatora, elektromotora, cena, punjenje baterije električnom strujom koja se najčešće dobija iz nezelenih izvora. Akumulirana energija učinila se Nebojši Jovanoviću kao pravo rešenje.

– Prilikom kretanja bicikla niz padinu okretanjem točka pokreće se kompresor za komprimovanje vazduha koji se skladišti u ramu bicikla kao rezervoaru. Komprimovani vazduh se potom koristi za pokretanje pogonskog točkića, uz pomoć malog pneumatskog motora, koji priljubljen uz gumu točka svojim okretanjem omogućava lakše kretanje bicikla uzbrdo ili nakon duže vožnje po ravnom terenu. Rad naše pneumatske naprave je potpuno ekološki, bez ikakvog zagađenja vazduha, pouzdan je, dugotrajan, lak za održavanje i lak ugradiv na nove tipove, kao i različite vrste bicikala koji se već nalaze u širokoj upotrebi. Težina samog sistema je znatno manja od težine delova električnog bicikla. Takođe cena delova je znatno manja nego za elektrobicikle – pojašnjava Jovanović.

Pneumatska naprava „oživela“ je zajedničkim radom u radionici penzionera Pavla Milojkovića i u Novom Sadu zaradila srebrno odličje. Još jedna ideja inovatora iz Donjeg Milanovca naišla je na dobar prijem na Tesla festu u Novom Sadu. Ekološka takođe. Zeleni mlin Milojkovića dobrodošao bi putarima i komunalcima koji se suočavaju sa problemom neefikasnog odlaganja otpada prirodnog porekla, pre svega granja, lišća i lijana, rastinja koje moraju redovno i rutinski da uklanjaju. Umesto da ovaj kabasti materijal odvoze na odgovarajuće deponije i pri tom troše gorivo i emituju štetne gasove u atmosferu, rastinje se može preraditi u zelenom Milojkovićevom mlinu.

– Mlin bi bio mobilan, imao bi mogućnost da se doda na već postojeću mašineriju koju preduzeća ove vrste koriste. NJegova najveća prednost leži u tome što je u stanju da obradi sve i najsitnije grančice u proizvod koji može da se koristi kao zamena za čvrsto gorivo za grejanje. U zavisnosti od toga da li se obrađuje rastinje iz letnjeg ili zimskog perioda, dobio bi se i proizvod drugačijeg kvaliteta. Letnje rastinje, koje uključuje i lišće i lijane dalo bi nešto manje kvalitetan proizvod koji može da se koristi pre svega za velike sisteme za grejanje sa kotlovima, koje najčešće koriste javne ustanove kao što su škole, domovi zdravlja i dr. Zimsko rastinje, koje je suvo i bez lišća, davalo bi proizvod koji bi moglo da koristi i građanstvo koje se greje na čvrsto gorivo. Dobijeni proizvod od zimskog rastinja vrlo lako i ekonomično može da se preradi u pelet ili brikete, čija bi i cena samim tim bila niža – objasnio je svoju ideju Pavle Milojković.

Ovaj mlin u potpunosti zaslužuje naziv „zelen“ jer su njegove prednosti u očuvanju životne sredine višestruke. Najpre što preradom otpada u pelet ili briket koji može da se koristi za grejanje, ovaj mlin spada u red mašina za reciklažu, a ovakvom reciklažnom obradom smanjuje se potreba za deponijama i potrošnja goriva i emisija štetnih gasova u atmosferu. S obzirom da je krajnji proizvod čvrsto gorivo za grejanje, korišćenje ovog mlina bi smanjilo i potrebu za sečom šuma kao energenta, navode naši sagovornici čije su kvalitete prepoznali odgovorni u mesnoj zajednici Donji Milanovac i lokalnoj samoupravi, finansijski pomažući njihovo učešće na 30. Tesla festu u Novom Sadu. NJih dvojica će zauzvrat osnovcima u majdapečkoj opštini predstaviti svoje inovacije i uvesti ih u svet inovacija i pronalazaštva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari