Devojčice uspešnije na maloj maturi 1

Devojčice su uspešnije na maloj maturi, kako na republičkom, tako i na okružnom i opštinskom nivou.

Nešto su veće razlike u postignućima iz srpskog jezika nego iz matematike i na kombinovanom testu, pokazuju rezultati junske male mature, koju je uradio Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Devojčice postižu bolje rezultate u gotovo svim okruzima, bez obzira na test. Konkretnije, one su iz srpskog uspešnije u svim okruzima u Srbiji, s tim što su najveće razlike u Pećkom (61 bod), a najmanje u Pirotskom i Prizrenskom okrugu (26 bodova). Na testu iz matematike najveće razlike prisutne u Zlatiborskom (32 boda), Raškom 2 – Novi Pazar (28 bodova) i Srednjobanatskom okrugu (27 bodova). Razlika među polovima jedino nema u Severnobanatskom okrugu. Devojčice su i na kombinovanom testu, u 29 od 31 okruga, uspešnije od vršnjaka. Najveće razlike su u Zlatiborskom okrugu (23 boda), Sremskom i Pčinjskom (21 bod) okrugu. Dečaci su bili bolji samo u Pećkom (22 boda) i Prizrenskom (10) okrugu.

Razlike među polovima prisutne su i u drugim ispitivanjima učeničkih postignuća, a to je jedan od kriterijuma preko koga se meri pravednost obrazovanja.

U najnovijem međunarodnom istraživanju TIMSS 2015, koje ispituje učenička postignuća u matematici i prirodnim naukama, nema statistički značajnih razlika među učenicima i učenicama četvrtog razreda osnovnih škola u Srbiji.

– Međutim, kada posmatramo različite kategorije učenika, vidimo da su dečaci brojniji i u grupi najneuspešnijih, ali i u grupi najuspešnijih. Na uzorku najneuspešnijih učenika u matematici i prirodnim naukama, 60 odsto je dečaka. Toliko ih je i među najuspešnijim, što je kritična grupa iz koje se regrutuju profesionalci za najprestižnije zanimanja u oblastima nauke, tehnike i informacionim tehnologijama. Dakle, iako devojčice imaju manje šanse da se suoče sa školskim neuspehom, imaju isto toliko manje šansi da se probiju u dominantno muške oblasti za koje se visoko postignuće iz matematike smatra kritičnim filterom – kaže za Danas Ivana Jakšić sa Instituta za Pedagoška istraživanja, koji je sproveo TIMSS istraživanje.

Ako se posmatraju različite oblasti matematike i prirodnih nauka, na ukupnim skorovima su razlike male, ali opet u skladu sa raširenim stereotipima o superiornosti dečaka u prirodno-matematičkim oblastima, i devojčica u „pomagačkim“ oblastima. Jakšićeva navodi da su dečaci statistički značajno uspešniji u aritmetici i fizici dok su devojčice bolje u biologiji, kritičnom filteru za bavljenje medicinom.

Na rodne razlike ukazuje i PISA studija, a najnoviji rezultati za 2015. godinu (u kojem Srbija nije učestvovala) potvrđuju trend da su one najmanje u naučnoj pismenosti, a veće u čitalačkoj (u korist devojčica) i matematičkoj pismenosti (u korist dečaka). Zanimljivo je da je Finska jedina zemlja u kojoj po uspešnosti u svim domenima dominiraju devojčice. Rezultati iz prethodnog ciklusa 2012. pokazuju da dečaci u našoj zemlji imaju u proseku bolji rezultat u matematici, devojčice su uspešnije u čitalačkoj pismenosti (ta razlika je viša od proseka zemalja OECD-a), ali su izjednačeni u naučnoj pismenosti.

Ko je pametniji?

Stručnjaci ukazuju da su rodne razlike u postignućima posledica brojnih faktora, a ne dokaz da su jedni pametniji od drugih. Na đačka postignuća značajno utiču i rodni stereotipi koji nisu retkost u našim školama. Različita istraživanja „mere“ različite stvari, pa sa tog aspekta nije lako izvući zaključke. Završni ispit se oslanja na nastavni program, i tu tom smisli „ide naruku“ devojčicama, koje su odgovornije, vrednije i redovnije u učenju. PISA, s druge strane, akcenat stavlja na funkcionalna znanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari