Srbija manipuliše podacima o ratnim zločinima 1Foto: JUSTIN LANE/EPA

Delegacija Srbije, koju je predvodila direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović, pred Komitetom UN za ljudska prava u Ženevi, 7. i 8. marta 2017, predstavila je Treći periodični izveštaj o primeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

U okviru ovog izveštaja izneti su podaci o procesuiranju ratnih zločina u Srbiji.

Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da je tokom diskusije sa ekspertima komiteta srpska delegacija informacije o radu državnih organa nadležnih za procesuiranje ratnih zločina „tendenciozno predstavila ili je iznosila potpuno netačne podatke, sve sa ciljem stvaranja lažne slike visoke efikasnosti“.

„Odgovarajući na pitanja članova Komiteta UN, predstavnici delegacije Srbije odbacili su sugestiju da je trend podizanja novih optužnica za ratne zločine u padu. Međutim, ako se posmatra period od poslednjeg izveštaja Komiteta period nakon 2011, statistika podignutih optužnica je: 2011 – pet optužnica protiv devet lica, 2012 – pet optužnica protiv sedam lica, 2013 – sedam optužnica protiv 11 lica, 2014 – sedam optužnica protiv devet lica, 2015 – dve optužnice protiv 13 lica (jedna od ove dve optužnice ni do danas nije potvrđena) i 2016 – sedam optužnica protiv sedam lica. Dakle, ukupno 33 optužnice protiv 56 lica“, naglašavaju iz FHP-a.

Kako dodaju, slab učinak Tužilaštva za ratne zločine naročito je uočljiv ako se ima u vidu broj podignutih optužnica u šestogodišnjem periodu za zločine koje je tužilaštvo samostalno istražilo i koji predstavljaju nove, do tada neprocesuirane zločine: 2011 – jedna optužnica protiv tri lica, 2012 – jedna optužnica protiv jednog lica, 2013 – dve optužnice protiv tri lica, 2014 – nijedna optužnica, 2015 – dve optužnice protiv 13 lica (s tim da su one rezultat zajedničke istrage sa BiH) i 2016 – nijedna optužnica, dakle ukupno šest optužnica protiv 20 lica.

„Osim fiktivne kvantitativne, delegacija Srbije prećutkuje i kvalitativnu analizu, pa se tako u njenom izveštaju i obraćanju Komitetu UN ne pominje da su optužnice TRZ-a skoro isključivo usmerene protiv nižerangiranih počinilaca, te da u poslednjih šest godina većina optužnica obuhvata samo jednog optuženog i jednu ili vrlo mali broj žrtava“, ukazuju iz FJP-a.

Takođe, naglašavaju iz FHP-a, predstavnici delegacije Srbije preuzeli su podatak TRZ-a po kojem je domaćim suđenjima dosad obuhvaćena 5.591 žrtva. „Do ove preuveličane brojke nije moguće doći bez uračunavanja predmeta okončanih oslobađajućim presudama, u kojima pravo žrtava na krivičnu pravdu nije zadovoljeno, na primer Tuzlanska kolona, navedeni broj žrtava je 101. Osim toga, u statistici Tužilaštva za ratne zločine žrtve se „multiplikuju“, odnosno iste žrtve iz dva ili više predmeta koji se odnose na isti događaj sabiraju se više puta“, navode iz Fonda za humanitarno pravo.
 

Oslobađajuće presude

„Posebno zabrinjava činjenica da je u predmetnom periodu više suđenja za ratne zločine rezultiralo oslobađajućim presudama, prevashodno zbog loše vođenih istraga i neutemeljenih optužnica (predmeti Tenja II, Čelebići i Logor Luka, Gradiška), ali i zbog politički motivisanih (i nepotkrepljenih) optužnica (videti predmete Čelebići, Mark Kashnjeti i Tuzlanska kolona)“, ukazuju iz Fonda za humanitarno pravo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari