Nerešiva enigma besplatne pravne pomoci 1Foto: Fonet

Više od deset godina od kako je Ustav propisao da se besplatna pravna pomoć uredi zakonom, Srbija nije u stanju da usvoji dokument koji bi pravdu učinio dostupnom za više stotina hiljada marginalizovanih i socijalno ugroženih građana.

I dok se predstavnici advokata i organizacija civilnog društva slažu oko toga da taj zakon treba doneti, njihovi nepomirljivi stavovi oko izgleda tog dokumenta blokiraju njegovo usvajanje. Kako je u srži sukoba različito tumačenje člana Ustava o besplatnoj pravnoj pomoći, pojavila se inicijativa da se problem premosti jednostavnom izmenom tog člana.

Advokati se odlučno protive toj inicijativi smatrajući da bi bilo kakve promene člana Ustava koje bi proširile krug pružalaca pravne pomoći štetile interesima građana.

– U proteklih desetak godina, protivno Ustavu Srbije, nezakonito se pružanjem pravne pomoći bavi veliki broj raznih organizacija civilnog društva. Na ovaj način u pravnom poretku Srbije razvilo se nadripisarstvo koje je van ikakve kontrole. Organizacije civilnog društva kao pružaoci pravne pomoći ne samo da te poslove obavljaju nezakonito, već nisu uspostavile ni minimum održivih i transparentnih servisa, pa tako nema nikakve kontrole kvaliteta pravne pomoći koje pružaju, a potpuno je netransparentan i način njihovog finansiranja – navodi u pismu upućenom Ministarstvu pravde Vladimir Gajić, predsednik Advokatske komore Beograda.

Član Ustava o kojem se radi doslovno glasi: „Svakome se, pod uslovima određenim zakonom, jemči pravo na pravnu pomoć. Pravnu pomoć pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba, i službe pravne pomoći koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa zakonom. Zakonom se određuje kada je pravna pomoć besplatna.“ Međutim, problem je što advokati i članovi NVO različito čitaju ovu odredbu. Advokati u njoj vide garanciju da jedino oni, zajedno sa lokalnim samoupravama, mogu da pružaju pravnu pomoć. S druge strane, u civilnom sektoru smatraju da Ustav obavezuje advokate da pružaju pomoć, ali ne zabranjuje drugima da isto to čine. Iz tog razloga, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union i član radne grupe za izradu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Saša Gajin smatra da bi bilo nužno pojasniti član Ustava.

– Ovaj član bi trebalo precizirati tako da se jasno napiše da su advokati obavezni da pružaju pravnu pomoć, ali da i NVO i druge organizacije to mogu da čine pod uslovima koji će biti propisani zakonom. Advokati već godinama insistiraju na tumačenju člana Ustava koji njima ide u korist, a ovakva izmena bi apsolutno otklonila prepreke da se usvoji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći – kaže Gajin, napominjući da bi bilo korisno da svoje tumačenje tog člana da Ustavni sud Srbije.

I kao što su izmene Ustava u delu koji se tiče pravosuđa neophodne u procesu pridruživanja EU, isto je i sa donošenjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Prema Akcionom planu za Poglavlje 23 taj zakon je trebalo doneti još u septembru 2016. godine. Međutim, ni godinu dana kasnije njegovo usvajanje se ne nazire, zbog čega je Srbija ostala jedina zemlja u Evropi koja nema zakonom uređen sistem finansiranja besplatne pravne pomoći.

Milan Antonijević, direktora Komiteta pravnika za ljudska prava JUKOM, smatra da nejasnoća nema.

– Ustav jasno propisuje na čijoj strani stoji obaveza pružanja besplatne pravne pomoći, ali istovremeno dozvoljava i organizacijama civilnog društva da nastave da pružaju pomoć, kao što su i dosad činile. U tom smislu Ustav ne vidim kao prepreku, ali možda bi u paketu mogao i ovaj član da se promeni kako bi se izbegle lažne rasprave – navodi Antonijević.

Sporenja

U odsustvu zakona, besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim građanima su uglavnom pružale organizacije civilnog društva, pravne klinike i strukovne organizacije. Da bi se ova oblast uredila, deset godina unazad formiraju se radne grupe koje imaju za cilj da sastave nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Problem je što taj zakon potpuno drugačije zamišljaju advokati i predstavnici civilnog sektora. Advokati insistiraju na tome da isključivo oni mogu da pruže pomoć na zadovoljavajući način. Ovakva verzija zakona je neprihvatljiva za civilni sektor, pošto bi na taj način u potpunosti ostali van sistema pružanja besplatne pravne pomoći.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari