Bez zakonske zaštite 4.000 hektara područja 1Labudovo okno

Protekli vikend bio je u znaku ptica, a ornitolozi su organizovali posmatranje ptica na lokalitetu Labudovo jezero, u jugoistočnom Banatu.

Reč je plavnom području uz Dunav, neposredno uz Deliblatsku peščaru, koje je prepušteno nemaru, zbog čega Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije radi na izradi predloga Plana upravljanja i popularisanju vrednosti ovog mesta.

U međunarodnoj legislativi ovo područje je prepoznato kao važna ptičja zona, važna zona biljnog sveta i zona od značaja za leptire. Od 2006. godine je prepoznato i kao važno vlažno područje u okviru Ramsarske konvencije. Zaštitari tvrde da nepostojanje zakonskog upravljača na dve trećine njegove teritorije predstavlja najveći identifikovani problem na području Labudovo okno.

– Iako uživa međunarodne kategorizacije IBA, IPA, PBA, Ramsar, 4.000 hektara područja je bez adekvatne zakonske zaštite, dok JP „Vojvodinašume“ upravlja sa jednom trećinom ovog područja. Krivolov, odnosno lovokrađa, identifikovan je kao najveći ugrožavajući faktor. Posebno se vezuje za desnu obalu Dunava, gde se vrši nelegalan lov ptica vodenih staništa. Ribokrađa i prekomerni ribolov takođe su prepoznati kao faktori ugrožavanja, objašnjava rukovoditeljka projekta „Unapređenje zaštite IBA Labudovo okno“ Ana Vuletić.

Labudovo okno obiluje sa preko 68 biljnih vrsta, 1.200 vrsta zglavkara, 50 vrsta riba, 22 vrste vodozemaca i gmizavaca, 250 vrsta ptica i 39 vrsta sisara. Ovaj prostor je značajno stecište ptica močvarica, gnezdilište vrsta ugroženih na celoj planeti, hranilište brojnih retkih i ugroženih vrsta i najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji.

Zimi i do 80.000 ptica

Zimska jata ptica glavni su fenomen Labudovog okna. U toku zimskog perioda na Labudovom oknu boravi oko 80.000 gusaka, pataka, labudova, gnjuraca, ronaca, galebova, čaplji i raznih drugih močvarica. Stalne promene linije obale, odronjavanje lesnih odseka, stvaraju uslove za gnežđenje lasti bregunica, a njihova kolonija jedna je od najvećih u Evropi. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari