Usvojitelji kao roditelji nižeg ranga 1Foto: Aleksandar Veljković (arhiva)

Osim što prolaze kroz niz administrativnih procedura ne bi li ušli u program usvajanja deteta, budući roditelji koji se odluče na ovaj plemenit korak dodatno su opterećeni vađenjem brojne dokumentacije za koju sami plaćaju takse, a kada konačno uspeju da usvoje dete, od države ne dobijaju ni dinar pomoći, za razliku od bioloških roditelja ili hraniteljskih porodica.

Bračni par Jovanović, koji je pre nekoliko godina usvojio dete, planira da usvoji još jedno, i postavlja pitanje na koje od države nisu dobili odgovor – dokle će biti roditelji drugog reda?

– Pre nekoliko godina usvojili smo dete koje je imalo samo sedam meseci i sada planiramo da usvojimo još jedno. Našoj roditeljskoj sreći, verujte, nema kraja. Ipak, postoje neka pitanja na koja nismo dobili odgovore a koja nas muče, rekli su Jovanovići u razgovoru za Danas. Neka od tih pitanja su zašto nisu oslobođeni plaćanja taksi kada vade dokumentaciju potrebnu za usvajanje, a koja je veoma opsežna – svako od njih treba da dostavi desetak različitih uverenja i izvoda. Zašto usvojitelji ne dobijaju nikakvu materijalnu pomoć, ni od opštine, ni od grada, ni od Republike?

– Ako smo već uskraćeni za mogućnost da imamo biološku decu, zašto smo uskraćeni kao roditelji? Svaka porodilja na teritoriji grada Beograda od 8. jula 2017. godine ima pravo na pomoć od 10.000 dinara, a pošto se ja nisam porodila, onda nemam to pravo. Ipak sam i ja postala majka i moje dete treba obući, nahraniti, obuti… Republika Srbija daje finansijsku pomoć roditeljima novorođenčadi pa tako roditeljski dodatak dobijaju svi građani Srbije, ali ne i oni koji usvoje dete. Rok za podnošenje zahteva je šest meseci od rođenja deteta, a mi smo dete dobili sa sedam meseci, navode Jovanovići.

Roditeljski dodatak za prvo dete u Srbiji je oko 39.000 dinara, a za drugo oko 154.000 dinara. Usvojitelji su za ovaj novac uskraćeni.

– Mnogi parovi se odlučuju za vantelesnu oplodnju, koju finansira Republički fond za zdravstveno osiguranje, za šta im je potrebno od 2.000 do 5.000 evra. Hranitelji dobijaju oko 15.000 dinara mesečno za dete koje čuvaju. Svi imaju pravo na pomoć samo mi nemamo. Nije stvar u novcu, jer mi ga imamo, ali bilo bi lepo i pošteno da se porodicama koje žele da usvoje decu pomogne. Da se i mi osetimo kao ljudi koji imaju prava kao i ostali, da smo vredni i da zaslužujemo pomoć, zaključuju Jovanovići.

U Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nisu odgovorili na naša pitanja zašto su usvojitelji uskraćeni za roditeljski dodatak, zbog čega nisu oslobođeni plaćanja taksi prilikom vađenja neophodne dokumentacije za usvajanje i da li postoji mogućnost da se ovakva praksa ubuduće promeni.

Poražavajuća statistika

Više od 6.000 mališana u domovima i hraniteljskim porodicama u Srbiji čeka na usvajanje, a godišnje ih u proseku 130 bude usvojeno. Oko 760 parova čeka na usvajanje, a zbog administrativnih i drugih poteškoća mnogi od njih odustanu od namere da nekom mališanu podare dom i porodicu. Domaći parovi u poslednjih 10 godina usvojili 1.277 mališana.

 

Šta je sporno u Nacrtu zakona o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Srbiji

Tekst sporan u celini

Beograd – Iako i nevladin sektor i Beogradska grupa roditelja smatraju da Nacrtu zakona o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta u Republici Srbiji treba promeniti pre nego što bude poslat na usvajanje u Skupštinu Srbije, nema informacija o tome da li će nacrt biti promenjen. Usvajanje zakona se najavljuje za ovu jesen. U Komitetu pravnika za ljudska prava navode navode za naš list navode sporne odredbe nacrta uz napomenu da je taj tekst sporan u celini.

1. Predviđeno je da se saznavanje svih relevantnih činjenica o nestaloj deci vrši u vanparničnom postupku. Vanparnični postupak je jednostranački postupak koji onemogućava izvođenje svih dokaznih sredstava koji su neophodni u ovim specifičnim slučajevima (na primer nije moguće uzimanje biometrijskih i bioloških uzoraka). Konkretno, istražne radnje koje je neophodno izvoditi kako bi se saznalo šta se desilo sa tom decom su one koje poznaje naš krivični postupak i krivično zakonodavstvo.

2. Predviđeno je uspostavljanje specijalne jedinice unutar Ministarstva unutrašnjih poslova koja bi sprovodila određene istražne radnje. Naglašavamo da vanparnični postupak ne poznaje kao takvo istražno načelo, odnosno sprovođenje istrage, a davanje policiji veća ovlašćenja nego što ima po Zakonu o policiji je nezakonito i protivustavno.

3. Krug ovlašćenih pokretača postupka obuhvata isključivo roditelje deteta koji smatraju da im je dete nestalo, a jedino u slučaju da roditelji nisu živi, mogu i bliži srodnici ali pod uslovom da su se roditelji prethodno obraćali nadležnima u pokušajima da saznaju šta se desilo sa decom. Dakle, nije obuhvaćeno da potragu mogu da vode braća, sestre, bake, deke, ali ni samo dete koje sebe smatra nestalim detetom!

4. Nacrtom zakona je predviđeno da vanparnični sud može doneti odluku da nije moguće utvrditi šta se sa detetom desilo, a što smatramo veoma opasnom odredbom koja bi mogla da dovede do toga da u najvećem broju slučajeva upravo ova odluka bude doneta, te da roditelji nikada ne saznaju šta im se sa decom desilo.

5. Nacrtom je predviđeno da će se predlagač saslušati u svojstvu stranke u postupku ukoliko traži da bude saslušan, te ukoliko sud odluči da je potrebno. Stranci u ovakvom postupku je neophodno dati mogućnost da se izjasni, a ne samo u situacijama kada sudija smatra da je to potrebno.

6. Takođe, predviđeno je da se pokretaču postupka može dodeliti novčana naknada, ali u maksimalnom iznosu od 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Ovaj iznos od 10.000 evra je preuzet iz presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zorice Jovanović protiv Srbije, a sporno je što je Nacrtom predviđeno da je to maksimalni iznos. Novčana naknada bi se morala utvrđivati u svakom konkretnom slučaju, te ne postoji osnov da se slučaj Zorice Jovanović a priori smatra najtežim slučajem.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari