Vlast ne veruje da ne sme da krši ljudska prava 1Foto: Medija centar

Mnogo više hrabrosti vam je trebalo 1997, bili ste među prvima koji su osnovali organizacije, proganjani, gubili poslove u sudovima, državi, ali ste znali da radite pravu stvar.

Biljana je osnovala YUCOM sa šesnaestoro smelih ljudi koji su želeli promene. Sistemska kršenja ljudskih prava su bila na svakom koraku, od torture, do političkih ubistava, a sve to u zemlji koja nije u ratu, a ratuje. Bili su u sudnicama, borili se, ulazili u zatvore, pomagali političkim zatvorenicima, kaže za Danas Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava upoređujući probleme kada je osnivačica Zucoma Biljana Kovačević Vučo, pre 20 godina, osnivala ovu organizaciju i sadašnji period.

* Na koje rezultate Yucoma ste posebno ponosni?

– Više od 30.000 građanki i građana iz cele Srbije dobilo je našu pravnu pomoć od te 1997. godine, dirljiva su ta pisma zahvalnosti iz devedesetih, pa i danas kada se više od 2.000 ljudi godišnje obrati za pravnu pomoć. Tu su i zakoni koje smo pisali i koje i danas pišemo, zalažemo se za njihovo usvajanje. Nezavisne institucije smo prvo opisali, odmah nakon petog oktobra, a potom tražili od države da ih stvori, donese zakone o njihovom radu. Te nezavisne institucije smo vremenom osnažili, zajedno se borili za njihov bolji položaj i uvažavanje u državnom sistemu koji niti poznaje pojam nezavisne kontrole, niti mu se raduje, što vidimo danas.

* Svakako su od devedesetih do sada napravljeni pomaci u poštovanju ljudskih prava u Srbiji, međutim šta nedostaje da bi mogli bez zadrške kažemo da se ljudska prava poštuju?

– Idite u sud i pokušajte da uz primenu međunarodnih standarda poštovanja ljudskih prava dobijete presudu u razumnom roku, ima pozitivnih primera iz naše prakse, ali je mnogo energije potrebno za to. Tu nam se još uvek javlja pitanje primene svega što je uvedeno, kao da se ne veruje da će zakoni koji su doneti nadživeti ovu godinu, pa ih ne morate ni sprovoditi.

* Slažete li se sa tvrdnjom da u Srbiji ne postoji potpuna vladavina prava? Šta je na delu u ovoj državi, kako biste to nazvali i kako je moguće da Brisel u tolikoj meri to ignoriše?

– Slažem se, ovde je na delu neverica da neko u državi zaista misli da je zabranjeno kršenje ljudskih prava, diskriminacija, nasilje u porodici i da ne nabrajam. Građani moraju sami zahtevati primenu svakog zakona koji je u skladu sa standardima ljudskih prava. Neophodno je buđenje, ako ne poštujete jedan zakon, otvarate mogućnost da ne poštujete sve zakone, a to će vam bar u nekom delu vašeg života zasmetati, a tada će već biti kasno, sistem bez vladavine prava će biti stvoren i jak.

* Ako je problem Kosova osnov za svako obrazloženje zašto evropske integracije u Srbiji idu sporo, mislite li da bi vladavina prava i ljudska prava, reforma pravosuđa bila u fokusu ovdašnjih vlasti da nije problema sa Kosovom?

– Pitanje odnosa Srbije prema Kosovu i pitanje vladavine prava su dva odvojena koloseka i od Brisela, ali i od Srbije očekujemo da ih ne mešaju. Ukoliko ima pomaka po pitanju pregovora o Kosovu, ne znači da su vam otvorena vrata da kršite vladavinu prava, da onemogućavate svoje građane da ostvare svoja prava.

* Kako vidite postupak protiv studenata FDU Pavla Terzića i Gavrila Vučetića koji su se našli pred sudom zbog protesta na koji su otišli? Hoće li se EK osvrnuti na to u kontekstu poglavlja 23?

– Najbolji opis situacije je da zamislite Ustaničku ulicu u Beogradu, gde se nalazi Prekršajni sud ge smo zastupali dvojicu studenata. Sa druge strane ulice vam je Specijalni sud za ratne zločine. Kako sada stvari stoje, u Prekršajnom sudu su državni neprijatelji – studenti koje gone zbog toga što su učestvovali na skupu i tražili više kulture i slobode u zemlji, a sa druge strane ulice, u specijalnom sudu su heroji. Poslušajte samo Vulina šta govori ovih dana, rehabilitujući sve i svakoga i pored presuda sudova i to čini sa pozicije ministra Nešto u toj slici nije u redu, složićete se.

* Postoje li zaobilazni načini, i koji, na koje će vlast ipak zaobići obavezu izmeštanja politike iz pravosuđa?

– Niko ne obavezuje ministarku pravde i predsednika Odbora za pravosuđe Narodne skupštine da dolaze na sednice Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca. Ukoliko odluče da ne dolaze na sednice ova dva tela koja su garancija nezavisnosti pravosuđa i samostalnosti tužilaštva, time otklonili mogućnost pritiska na ova dva tela. Teško je zamisliti da o odgovornosti sudija i tužilaca odlučuje i glasa ministar pravde, što je sada slučaj. To je direktno kršenje podele vlasti.

Odstupanja od Akcionog plana za Poglavlje 23

* Koliko se vaši podaci o ispunjenosti Akcionog plana za poglavlje 23 razlikuju od zvaničnih državnih podataka?

– Na uzorku, ima odstupanja, uzmite samo pretpostavku nevinosti i obavezu državnih organa da se uzdrže od komentarisanja nepravosnažnih sudskih predmeta, od ubistava koja su privukla medijsku pažnju, pa do korupcije, prvo od vlade i predsednika saznate ko su počinioci, pa tek onda započinje sudski postupak. Ali optimisti smo, menjamo stvari, YUCOM ih je menjao od osnivanja, a mi nastavljamo tako, proslavljajući prvih dvadeset godina rada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari