Joksimović: Srbija spremna za EU za pet do sedam godina 1Foto: EPA-EFE/ STEPHANIE LECOCQ

Srbija će biti potpuno spremna za članstvo u Evropskoj uniji za pet do sedam godina.

To su reforme koje smo obećali građanima i to je jedino realno, kaže za Danas ministarka zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović, komentarišući istraživanje nemačke profesorke Tine Frajburg, u kom se navodi da Srbija neće ispuniti kriterijume za članstvo u EU pre 2030.

– Nisam videla to istraživanje i činjenice na kojima je zasnovano. Apsolutno se ne slažem sa tim, pošto su kriterijumi za članstvo postali u prethodnih 15 godina vrlo rastegljivo tumačeni, ponekad sa previše političkog popuštanja a ponekad sa premalo političkog razumevanja opšteg konteksta – ističe Joksimović.

Diplomatski izvori izvori Danasa bliski EU naglašavaju za naš list da Evropska unija neće ponoviti grešku načinjenu prilikom prijema Rumunije i Bugarske u članstvo, odnosno neće dopustiti da Srbija uđe nepripremljena u „evropsku porodicu naroda“. Dodaju da je, istovremeno, Brisel svestan da je u Srbiji i ostalim državama Zapadnog Balkana evroskepticizam veoma izražen, što znači da je najrealnije očekivati da Srbija postane članica Unije u narednih sedam godina, ili da se ne pridruži tom bloku uopšte. Ulazak Srbije u EU, prema oceni naših sagovornika, u najvećoj meri zavisi od brzine rešavanja kosovskog pitanja.

– U vodećim državama članicama Unije, uključujući Nemačku, dominira gledište da pregovaračke strane nemaju mnogo vremena za gubljenje, odnosno da Beograd i Priština treba da u narednih nekoliko godina potpišu pravnoobavezujući sporazum o normalizaciji odnosa, za koji se još ne zna kako će izgledati. Postoji scenario po kojem Beograd ne bi morao da prizna nezavisnost Kosova, već da se obaveže da neće kočiti članstvo Prištine u međunarodnim organizacijama, pre svega u UN – kažu izvori Danasa i dodaju da se kao mogući rok za „presecanje kosovskog čvora“ pominje 2020. godina. U slučaju da se obistine takve prognoze, Srbija bi mogla da postane članica UN do 2025, kao što je nedavno javno poručio predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker.

U studiji pod imenom „Forecasting Candidate Status“, na temelju iskustava pri velikom proširenju EU na istok 2004, analizirana je verovatnoća u ulasku zemalja kandidata u EU do 2050.

Sena Marić, viša istraživačica Centra za evropske poslove kaže za Danas da je sama polazna pretpostavka istraživanja pogrešna.

– Ona polazi od toga da je način na koji EU meri i ocenjuje usklađenost država kandidata sa pravnom tekovinom EU ostao nepromenjen u odnosu na proširenje iz 2004. i 2007. godine, kada su EU pristupile 12 država mahom iz Centralne i Istočne Evrope. Autori su prevideli da za države Zapadnog Balkana važe drugačija pravila: nivo usklađenosti ne određuje samo prosto usvajanje nacionalnih propisa koji su u skladu sa standardima EU, već i delotvorna i efikasna primena usvojenih propisa kroz odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture, kao i sposobnost primene usklađenog zakonodavstva, navodi Marić. Kao primer, naša sagovornica navodi Makedoniju, koja je još pre 10 godina imala odličan skor u pogledu usklađenosti zakonodavstva sa EU, ali se vrlo loše u međuvremenu pokazala u pogledu primene. Dodaje da se isto može reći i za Crnu Goru, koja dve godine stagnira u napretku u poglavljima 23 i 24 jer je došlo vreme da se testira implementacija.

Autorka studije Tina Frajburg, profesorka na Univerzitetu Sent Galen, navodi da će Srbija, isto kao i Crna Gora i Turska, ispuniti kriterijume za članstvo tek sredinom 2030-ih godina, „iako je Srbija do sada važila za lidera među kandidatima za članstvo u EU“. Studija o proširenju EU pokazuje da će do 2023 samo jedan jedini kandidat ispuniti kriterijume za članstvo, a to je Makedonija. Trenutni kandidati su Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. Kosovo i Bosna i Hercegovina se smatraju „potencijalnim kandidatima za članstvo“.

Normalizacija sa Prištinom

– Mada je najveći akcenat EU na normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, zvanični Brisel insistira na ispunjenju kriterijuma koji se odnose na uspostavljanje vladavine prava, uključujući reformu pravosuđa, o čemu se pregovara u okviru poglavlja 23 i 24. Te reforme su izuzetno zahtevne i potrebno je vreme da bi se obavili složeni zadaci, ali ukoliko Beograd pokaže posvećenost, takav proces će se okončati u narednih nekoliko godina – saglasni su sagovornici Danasa iz diplomatskih krugova. Oni ističu da je EU zabrinuta i zbog ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu, naročito u Srbiji, što bi moglo da ide naruku Srbiji u nastavku evropskog puta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari