Nakon posete delegacija iz bratskog grada Volokolamsk i predstavnika Međuregionalnog koordinacionog saveta Međunarodnog kongresa preduzetnika i privrednika iz Rusije, Gradu Požarevcu povodom obeležavanja 15. oktobra Dana oslobođenja u Prvom i Drugom svetskom ratu, objavljen je još jedan tekst u časopisu Prezident (Predsednik).

U ovom tekstu, čiji ćemo Vam deo preneti, pohvaljen je Grad Požarevac kao domaćin, ali su predstavljene turističke destinacije našeg grada i predstavljeni su privredni potencijali Požarevca. Kompletan tekst možete pogledati na linku http://www.prezidentpress.ru/news/4945-rossiyane-navestili-zhivoy-pamyatnik-v-serbskom-gorode-pozharevac.html

Trostruki Praznik

„Ove godine praznik je bio trostruk: na taj dan grad je slavio svoju 550. godišnjicu, 55. godina od otkrivanja spomen-kosturnice boraca RKKA SSSR, poginulim prilikom oslobađanja od fašističkih zavojevača i 50 godina od sadnje ruske brezove šume, u sećanje na sahranjene sovjetske ratnike.

Na praznik je bila pozvana delegacija iz Rusije – predstavnici Međuregionalnog koordinacionog saveta Međunarodnog kongresa preduzetnika i privrednika, rukovodilac odeljenja kulture MKS Nadežda Kuzina, zamenik rukovodioca odeljenja kulture MKS Leija Nizimitdinova i filmski režiser Aleksandar Belanov i predstavnici grada pobratima podmoskovskog Volokolamska – glava administracije Jevgenij Gavrilov i zamenik glave administracije po socijalnim pitanjima Nadežda Boljšakova. Ruse su dočekali i primili gradonačelnik Grada Požarevca Bane Spasović, predsednik Skupštine Grada Bojan Ilić, a takođe i upravnik galerije „Milena Pavlović Barili“ LJiljana Dabić, član gradskog veća za sport Ana Miljanić, pomoćnica gradonačelnika za izgradnju Svetlana Milutinović i prevodilac Ivana Ivković. Na Dan oslobođenja u gradskom zdanju upriličen je svečani prijem, a zatim su u spomen-parku bili položeni venci. Gradonačelnik grada Bane Spasović da nema važnijeg datuma za građane ovoga grada..

U počast praznika bili su nagrađeni najbolji kolektivi i pojedinci. Nagradu grada dobio je i Ruski dom u Beogradu. To je predstavništvo Ruskog zagraničnog centra u republici Srbiji (od sredine devedesetih godina službeno se zove Ruski dom u Beogradu, čija je sudbina takođe neobična). Bezmalo , skoro 85 godina on služi zbližavanju naših bratskih naroda.

Na bratskim grobnicama heroja Crvene armije i streljanih patriota Jugoslavije položeni su venci gradske uprave, garnizona Požarevac, drugih srpskih organizacija, a takođe i od Ruskog doma u Beogradu, ambasada Rusije, Belorusije i Ukrajine, grada-pobratima Volokolamska, MKS Međunarodnog kongresa preduzetnika i privrednika. Idućeg proleća, u maju, na Dan pobede na Balkanu, pored memorijala vojnicima RKKA biće postavljena aleja ruske slave – dogovoreno je da se postave biste vodećih sovjetskih maršala Drugog svetskog rata.

Zalog naših pobeda

Rečeno je – narod koji ne pamti prošlost, nema ni budućnost, ali i – genetsko sećanje na rat jeste zalog naših pobeda. Srbi su malobrojan, no hrabar narod – odlično pamte svoju istoriju, stoga su i sačuvali u teškim iskušenjima nacionalni identitet, kulturu i državnost. I sa zadivljujućoj, dirljivoj blagodarnosti odnose se prema Rusiji.

Ponos Srbije jeste najlepša i najstarija konjušnica i ona se takođe nalazi u Požarevcu, tačnije u Ljubičevu, blizu grada. Direktor Mirko Stojanović, pokazujući ergelu govori: „Osnovana je 1853. godine; osnovao ju je knez Miloš Obrenović i nazvao ju je u čast svoje žene Ljubice. Svake godine, prve nedelje septembra, ovde se održavaju Ljubičevske konjičke igre, gde se slivaju ljubitelji konjičkog sporta sa svih strana Srbije, pa i iz inostranstva. Ove godine bile su to 54. igre i njih je otvorio predsednik Srbije, Aleksandar Vučić. U ergeli se nalazi 50 engleskih punokrvnih grla. U muzeju smo videli veliku količinu kupova i nagrada. Na 350 hektara uskoro će biti rekonstruisana ergela i gradski hipodrom, a potom i istorijski dom kneginje LJubice. Za to je vlada Srbije već isplanirala nekoliko miliona evra.

Požarevac je poznat i po svojim vodećim i slavnim zemljacima. Ovde se rodio i sahranjen je predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević (1941- 2006). Osnivač dinastije Obrenović, knez Miloš (1780 -1860) takođe je rodom iz ovih krajeva. Godine 1804. on je učestvovao u Prvom srpskom ustanku, a godine 1915. predvodio je Drugi srpski ustanak protiv dahija. Bio je knez u dva navrata – od 1815 do 1839. i od 1858. do smrti, 1860. U parku ispred gradskog zdanja stoji spomenik koji je podignut još 1898. godine.

U Požarevcu se 1909. godine rodila slikarka i poetesa Milena Pavlović Barili. Otac je bio Italijan, kompozitor, a majka je pripadala srpskoj dinastiji Karađorđevića. Deda joj je triput bio gradonačelnik Požarevca. Godine 1930. Milena je napustila domovinu i živela najpre u Rimu, zatim u Parizu, Londonu, družeći se sa vodećim predstavnicima avangardne umetnosti, a posle 1939. preselila se u Njujork.

Reci keks – „Plazma“

Na dan Grada svoj praznik, poluvekovni jubilej, praznovao je i konditorski koncern „Bambi“. On je počeo kao fabrika dečjeg keksa i stekao je veliku popularnost kao proizvođač „plazma“ keksa. Koncern je sproveo istraživanje i na pitanje „kakva vam je asocijacija kada kažete keks“, odgovor je bio, u bivšoj Jugoslaviji, jedinstven: plazma! Plazma je najpoznatiji konditorski brend u Srbiji i na Balkanu. Uskoro je „Bambi“ počeo da plasira vafle, zatim krekere, rol-kolače, torte i druge slatkiše. Sada on proizvodi 15 hiljada tona plazme godišnje, a ukupno proizvodi 28 hiljada tona. Godišnji obrt je oko 80 miliona evra.

– Mi smo ponosni na svoje proizvode, ljudi poštuju i cene rad , govori direktor proizvodnje Dragan Živanović. – „Bambi’ aktivno učestvuje u donatorskim programima, podržava stipendije talentovane dece, obimno širom cele države. Koncern se trudi da odgovori najvišim svetskim standardima, uporedo sa proizvođačem mineralne vode „Knjaz Miloš“ i proizvođačem mleka i sira „Imlek“, s kojima je ušao u grupu „Moj brend“, osvajajući nagrade različitih organizacija na sajmovima. Poslednje dve-tri godine ustanovljena je odlična saradnja sa administracijom grada; ona pomaže nas, a mi pomažemo gradu. Usput, ime kompaniji su dali sami korisnici: Lane Bambi pobedilo je na svenarodnom konkursu i sada se nalazi na svakom omotaču i pakovanju produkcije „Bambi“.

Poseti koncernu „Bambi“ prethodio je okrugli sto preduzetnika i privrednika Regionalne privredne komore. Organizovan zajedno sa moskovskom delegacijom on je izazvao veliki interes kod mesnih privrednika i javnosti. Otvorio ga je gradonačelnik Bane Spasović i izrazio je želju da se ojačaju veze i saradnja ne samo u sferi kulture već i u segmentima proizvodnje i u trgovini. Okrugli sto je zatim vodio predsednik Skupštine Grada Bojan Ilić. Požarevac je jedan od agrokulturnih regiona Srbije sa osnovnom proizvodnjom u seoskom domaćinstvu.

Većina rukovodilaca bila je iz te svere, kako privatnih tako i državnih preduzeća agrarnog sektora i prerađivačke industrije. Bili su i rukovodioci energetskog, turističkog ali i sektora nameštaja. Usput, turistički potencijal okruga ljubazno su nam demonstrirali na ekskurzijama predsednik sportskog saveza Požarevca Zlatan Kostić i član gradskog veća za sport i turizam Ana Miljanić.

„Bolje grob nego rob“

Na premijeri dokumentarnog filma Novice Savića „Ropstvo i sloboda“ u Kulturnom centru Požarevca (o genocidu na srpskim narodom u vreme okupacije Prvog svetskog rata) reditelj je rekao: „Nema drugog naroda, osim ruskog, koji je podneo ogromne žrtve radi spasavanja drugih naroda. Za nas je čast i radost što je ruska delegacija bila danas na premijeri. Uspelo nam je da sačuvamo našu državu zato što Srbi uvek biraju slobodu – „bolje grob nego rob“. Ja verujem da će naši narodi biti vezani prijateljstvom za sva vremena.“

Za zajednički ekonomski razvitak

Na okruglom stolu predstavljeni su ruskoj strani trgovinsko-proizvodni potencijali grada i mogućnosti investiranja u njega, naznačeni su problemi razvoja, među kojima se kao najvažniji javlja nezaposlenost. Izražen je interes za objedinjavanje napora ruske i srpske strane za zajednički ekonomski razvitak: domaćini su zainteresovani da se pronađu investitori u Rusiji s kojima bi se pravila zajednička preduzeća. S ruske strane stizali su konstruktivni predlozi po svim dotaknutim pitanjima, iskazujući spremnost za još tešnjom saradnjom sa Srbijom, koja ima šta da predloži Rusiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari