Blagovremeno informisanje o elementarnim nepogodama 1

Na današnjem sastanku koji je organizovao Nebojša Simović, Načelnik Raškog upravnog okruga, predsednici opština i gradonačelnici iz pet lokalnih samouprava koje pripadaju ovom okrugu upoznati su između ostalog i sa aktivnostima koje je sproveo portal KV novosti realizujući medijski projekat „Snagom zajedništva i znanja u borbi protiv elementarnih nepogoda“ .

Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja.

Projektnim aktivnostima bile su primarno obuhvaćene aktivnosti delova javnih uprava u 12 opština i 5 gradova iz sliva Zapadne Morave u oblasti preventivnog delovanja u borbi protiv elementarnih nepogoda, kao i aktivnosti civilnog sektora i drugih subjekata društva. U

U tom kontekstu centralna uloga, moderatora i inicijatora udruživanja lokalnih samouprava u cilju jačanja kapaciteta za borbu protiv elementarnih nepogoda , s pravom je pripala gradu Kraljevu tačnije delu njegove javne uprave koji je organizovan kao Odeljenje za civilnu zaštitu , što je konstatovano i na današnjem sastanku.

Upravo sa te adrese, a posle iskustva sa zemljotresom koji je zadesio Kraljevo novembra 2010. i velikih poplava delova teritorije grada u maju 2014. i 2016. godine, potekla je inicijativa za udruživanjem -umrežavanjem oskudnih resursa javnih uprava opština i gradova u cilju jačanja otpornosti na posledice elementarnih nepogoda.

Ova inicijativa je pošla od logične predpostavke da su granice lokalnih samouprava ozbiljna prepreka prilikom postupanja u pojedinim vanrednim situacijama i potrebe delovanja na širem frontu.

Ovde reč granice treba posmatrati u kontekstu nemogućnosti da nacionalna a posebno lokalna normativa često kreira sistem koji nije efikasan u suoačavanju sa elementarnim nepogodama.

A njh je, zbog izrazitih klimatskih promena, sve više, sa sve snažnijim efektima i sve većim štetnim posledicama i za ljude i za materijalna dobra.

Originalna ideja udruživanja u organizacije koje obuhvataju lokalne samouprave slivova velikih reka u Srbiji poznatih po svojim poplavnim karatkeristikama poput recimo Zapadne Morave i Kolubare pretočena je u stvarnost februara ove godine potpisivanjem Protokola o saradnji opština i gradova u slivu baš ove dve reke.

Sliv Zapadne Morave inače, obuhvata površinu od 11.081 kvadratnih kilometara na kojoj živi 838.791 stanovnika i na njemu su, kao u čitavoj Srbiji , katastrofalne majske poplave u 2014 godini, ostavile posledice od kojih se i dan danas oporavljamo.

Potencijale ideje i predloženog modela udruživanja lokalnih samouprava u slivove u samom startu prepoznala je Kancelarija za javna ulaganja Vlade Republike Srbije koja je inače i formirana da uspostavi sistem u otklanjanju posledica velikih majskih poplava 2014 godine u kojima je Srbija pretrpela štetu nezabeleženu u poslednjih 120 godina.

Tada su bili ugroženi životi, zdravlje i imovina više od 1,6 miliona ljudi (22 procenta ukupnog stanovništva) u 38 opština u centralnoj i zapadnoj Srbiji. O razmerama te katastrofe najbolje govore podaci da je tada, prema rezultatima izvršene procene, ukupna šteta od poplava iznela 1,7 milijardi evra ili više od 4 procenta BDP.

Ovo Vladino radno telo je zbog potencijala ideje i predloženog modela udruživanja lokalnih samouprava u slivove reka dobilo za njenu implementaciju , podršku UNDP za Srbiju , ogranka Svetske banke za Srbiju , FAO za Srbiju i niza drugih relavantnih strukovnih asocijacija iz zemlje i inostranstva.

Zahvaljujući sinergiji svih tih pozitivnih uticaja došlo je 17.februara.2017 godine , u Kraljevu, do potpisivanja Protokola o udrživanje u slivove Zapadne Morave i Kolubare.

Malo je ideja sa ovih prostora, koje su za tako kratko vreme opredmećene a i prepoznate na širem regionalnom prostoru Zapadnog Balkana i Evropske unije a to, udruživanje lokalnih samouprava u rečne slivove, svakako jeste konstantovano je sa zadovoljstvom na današnjem sastanku u Raškom upravnom okrugu.

U tom kontekstu i sam medijski projekat koji je u osnovi pratio razvoj i implementaciju ove ideje je, rečeno je na današnjem skupu doprineo kvalitetnijoj komunikaciji sa zainteresovnim javnostima pa samim tim i efikasnijem ustanovljavanju jedinstvenih metodologija i procedura postupanja lokalnih samouprava u vanrednim situacijama što se najbolje može videti kroz prizmu činjenica da su predlozi i ideje opština i gradova okupljenih u slivu Zapadne Morave, preko Stalne konferencije opština i gradova snažno uticale i na normativnu delatnost u vezi vanrednih situacija kako na nacionalnom tako i na širem regionalnom prostoru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari