Prvi digitalni rečnik srpskog jezika u kojem svi učestvujemo 1

Svakodnevne nedoumice oko gramatički pravilnih oblika reči česta su pojava u Srbiji. Pristup znanju koji je donela era digitalizacije, omogućio je pojedincima da slobodno razmenjuju informacije, što je ranije bilo teško ili nemoguće.

Prisutnost ovog problema i prednosti digitalizacije prepoznale su Univerzitetska biblioteka iz Beograda i Vikimedija Srbije koje, u saradnji sa mnogobrojnim volonterima-saradnicima, učestvuju u izradi prvog narodnog gramatičkog digitalnog rečnika.

Digitalna infrastruktura i alatke za korišćenje srpskog jezika u informatičkom svetu nisu dovoljno razvijene, naročito ne u meri koja bi obezbedila njegovo korišćenje i opstanak u budućnosti. Projekat biblioteke i Vikimedije “Jezička laboratorija” omogućiće razvijanje takve infrastrukture kojom će pojedinci i kompanije u budućnosti razviti ove neophodne alatke.

Ako bi se izgradom takvog rečnika bavili samo lingvisti, trebalo bi dosta vremena što bi možda dovelo do toga da u budućnosti, usled nedostatka sopstvenih, koristimo alatke drugih srodnih jezika. Zato je ideja Jezičke laboratorije da to bude narodni rečnik, koji će stvarati svi oni koji imaju želju da učestvuju, imaju osnovno znanje o računarima i srpski jezik im je maternji.

Sa manje od minut izdvojenog vremena, svaki zainteresovan građanin menjanjem imenice u njenih sedam padežnih oblika, učiniće tu reč trajno sačuvanom i upotrebljivom u mnogobrojnim budućim projektima. Rečniku je moguće prisupiti na sajtu lab.unilib.rs jednostavnom registracijom.

Sačuvani oblici reči postaće automatski dostupni u javnom domenu kao zajedničko dobro koje besplatno mogu koristiti svi građani, kao i oni koji će, koristeći ih, razvijati komercijalne i nekomercijalne aplikacije i digitalne alate.

Zamenik upravnika biblioteke Adam Sofronijević objasnio je da se projekat oslanja na statističke parametre, do kojih su došli tokom faze testiranja. Utvrđen je potreban broj unosa za istu reč kako bi se automatskim poređenjem došlo do pravilnog oblika reči.

Organizatori projekta smatraju da će postojanje jednog ovakvog narodnog gramatičkog rečnika dati doprinos i izradi rečnika u naučnom kontekstu u institutima i na fakultetima, kako bi i njihovi autori i istraživači mogli da koriste tu infrastrukturu kao dopunski izvor za svoj rad.

Na izradi rečnika učestvuje preko 200 saradnika, čiji broj svakodnevno raste. U izradu su se uključile Biblioteka grada Beograda, Gradska biblioteka u Novom Sadu, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, kao i mnoge druge biblioteke, škole i institucije. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari