Pregovori sa EU još uvek bez opipljivih efekata 1Foto: Stanislav Milojković

Srbija je u prethodnih godinu i po dana sa promenjivim uspehom izvršavala obaveze koje je preuzela u sklopu Pregovaračkog poglavlja 23 koje se bavi pravosuđem i osnovnim pravima.

Deo aktivnosti se uspešno sprovodi, dok se sa nekim drugim uveliko kasni. I dok predstavnici civilnog društva koji kroz Nacionalni konvent za Poglavlje 23 nadgledaju sprovođenje Akcionog plana ne mogu da se saglase oko razloga zbog kojih je to tako, oko jednog su složni – efekti pregovora u poglavlju koje važi za jedno od ključnih još uvek se ne naziru.

Omer Hadžiomerović, zamenik predsednika Društva sudija Srbije, ističe za Danas da se u ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana koje se odnose na pravosuđe u velikoj meri kasni, ponajviše zbog nerealno postavljenih rokova.

– Za neke obaveze, poput izmena Ustava u delu koji se tiče pravosuđa, postavljeni su izuzetno kratki rokovi. Taj posao zahteva mnogo širu raspravu i nije iznenađenje da se sa tim kasni. S druge strane, pojedini akti su usvajani na brzinu, što se kasnije pokazalo kao problem. Tako smo, primera radi, došli u situaciju da Ustavni sud pokrene postupak ocene zakonitosti pravilnika Visokog saveta sudstva o izboru sudija – kaže Hadžiomerović.

Međutim, kako dodaje, Poglavlje 23 se ne iscrpljuje u donošenju odgovarajućih akata. Podjednako značajno je i poštovanje usvojenog.

– Vlada i parlament su usvojili kodekse ponašanja kojim su sebi zabranili komentarisanje sudskih odluka. Međutim, skorašnji primeri nam pokazuju da se oni ponašaju upravo suprotno, što će svakako biti primećeno u Briselu – ističe Hadžiomerović.

Efekti pregovora, naglašava on, još uvek se ne osete, ali i dodaje da je za to neophodno vreme.

– Ne možemo očekivati vidljive efekte u kratkom roku. Nije dovoljno samo usvojiti zakone, neophodno je da se i steknu uslovi za njihovu primenu. Iznad svega, potrebna je dobra volja da se evropski standardi primene – zaključuje Hadžiomerović.

Ništa bolje Srbija ne stoji ni u delu Poglavlja 23 koji se fokusira na borbu protiv korupcije. Prema rečima Nemanje Nenadića, programskog direktora Transparentnost Srbija, akcioni plan u ovom delu je nedovoljno precizan i nedovoljno ambiciozan.

– Nedovoljno je precizan u pogledu efekata koje bi trebalo ostvariti. Akcioni plan predviđa usvajanje nekih zakona i održavanje nekih obuka, ali se ne vide željeni efekti tih mera. Manjak ambicioznosti akcionog plana se vidi u tome što nisu planirane aktivnosti koje bi rešile probleme koji su odranije poznati – ističe Nenadić.

Kao ilustraciju prethodne tvrdnje on navodi problem malog broja prijavljenih slučajeva korupcije. Prema njegovim rečima, akcioni plan uopšte nije predvideo adekvatno rešenje za taj problem, kao ni za niz drugih.

– Akcioni plan probleme jedino vidi u zakonskim rešenjima. Međutim, promena zakona ili obuka neće, recimo, rešiti problem curenja informacija iz policije. Ne cure informacije zbog neznanja, već se one ciljano plasiraju – naglašava Nenadić.

I iako se sa velikim brojem aktivnosti u ovom delu poglavlja kasni, za Nenadića to nije ključni problem.

– Mnogo je veći problem to što nema naznaka da su sprovedene aktivnosti suštinski rešile bilo koji problem. Za sada, Srbija nije iskoristila pregovore sa EU kako bi ostvarila vidljiv napredak – kaže Nenadić.

Na papiru deluje da smo najviše odmakli u delu poglavlja koji se odnosi na osnovna prava. Međutim, kako kaže Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, to što smo sebi postavili visoke standarde, nikako ne znači da smo blizu završetka posla.

– Mi smo sebi postavili izuzetno visoke standarde u pogledu zaštite osnovnih prava, ali utisak je da niko nema ozbiljnu nameru da te standarde i primeni. Suočićemo se sa ozbiljnim problemima kada na red dođe primena mera – kaže Popović.

Oblast koja bi mogla da se pokaže kao najkomplikovanija, ističe on, jeste pitanja prava nacionalnih manjina.

– Da bi se bilo koje poglavlje zatvorilo, neophodno je da tu odluku ratifikuju parlamenti svih zemalja članica Evropske unije. Već smo se suočili sa tim da pojedine članice, poput Hrvatske ili Rumunije, blokiraju otvaranje pojedinih poglavlja zbog pitanja nacionalnih manjina – ističe Popović dodajući da je primetna razlika u tretiranju nacionalnih manjina sa jakom političkom pozadinom, poput mađarske i onih koje tu podršku nemaju, poput albanske ili bošnjačke.

– Gledano u celini, ne postoji šansa da se ovaj deo Poglavlja 23 zatvori u narednih nekoliko godina – decidan je Popović.

Tekst je nastao u okviru projekta koji finansira Evropska unija u saradnjom sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari