Za vladavinu prava 1

List Danas i Misija Evropske unije u Srbiji od danas, pa u naredne četiri godine će kroz projekat „Vladavina prava Danas“ čitaocima detaljno objasniti zašto je Poglavlje 23 – pravosuđe, osnovna ljudska prava, nacionalne manjine, mediji… najvažnije poglavlje koje je Srbija otvorila u dosadašnjim pregovorima sa EU.

I ne samo što je najvažnije, nego je i najkompleksnije za ispunjavanje, jer obuhvata jako mnogo važnih oblasti koja su međuzavisna jedna od drugih i imaju najviše uticaja na stvarni život i građane. Jer bez vladavine prava, a baš na to se odnosi ovo poglavlje, nema ni pravne sigurnosti građana.

Srbija je oduvek imala problema sa vladavinom prava. Najviše problema je sa sprovođenjem zakona. To je konstatovao i Dejvid Mekalister, specijalni izvestilac Evropske komisije za Srbiju, u jednom od svojih izveštaja. To se konstatuje i u polugodišnjem izveštaju Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24, takozvanom non paper dokumentu, odnosno nezvaničnom dokumentu. Istine radi, u izveštaju EK se konstatuje da je „Srbija usvojila, odnosno pripremila brojne izmene zakonodavnog i institucionalnog okvira. Takođe, usvojila je odnosno pripremila niz strategija i akcionih planova kao i procedura i operativnih smernica kao i izvršila brojne procene nakon kojih su date preporuke“, piše u non paper dokumentu EK iz juna prošle godine. Međutim, ostale 22 strane ovog dokumenta su uglavnom kritika Srbije, zapravo nabrajanje svega što nije urađeno u borbi protiv korupcije, u reformi pravosuđa, sprečavanju negiranja genocida, povodom odšteta porodicama civilnih žrtava ratnih zločina, slobode medija… Srbiju u predstojećem periodu treba da poveća napore u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, da znatno unapredi zakonodavstvo u oblasti zaštite podataka, rodne ravnopravnosti, besplatne pravne pomoći i zaštite manjina. Takođe, treba uložiti dodatni napor u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, na polju finansijskih istraga i tehnološkog kriminala, Inkluzivnost, transparentnost i kvalitet izrade zakona, kao i delotvoran nadzor izvršne vlasti treba dodatno unaprediti, dok usvajanje zakona po hitnoj proceduri u Narodnoj skupštini treba ograničiti.

Sve gorepomenuto je ostalo isto i u proteklom šestomesečnom periodu. Čak se i pogoršalo. Zakoni se i dalje usvajaju po hitnom postupku (setimo se samo kako je parlamentarna većina fingirala raspravu ulaganjem brojnih amandmana na Predlog zakona o budžetu, ne bi li ograničili vreme opoziciji da obrazloži svoje amandmane i da bi ih tik pred glasanje povukli!), izvršna vlast javno komentariše sudske odluke, targetira novinare i proziva medije, ekonomski pritisci na medije su svakodnevni, borba protiv korupcije je skoro zamrla, a rok koji je Srbija sebi postavila za ulazak u punopravno članstvo EU – 2019. izgleda teško ostvariv. Ipak, dobit za građane i za državu od članstva u EU je ogroman – prihvatanjem standarda EU, Srbija prihvata evropske vrednosti u primeni zakona i poštovanju prava svojih građana. Upravo ono u čemu se do danas nije baš isticala.

Autor je urednik dodatka „Vladavina prava Danas“

Tekst je nastao u okviru projekta koji finansira Evropska unija u saradnjom sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari