Ishitrena prodaja PKB-a je pogubna 1Foto:Fonet Nenad Đorđević

Iako se stručna javnost kategorički protivi privatizaciji Poljoprivredne korporacije Beograd, u Vladi i Skupštini Grada Beograda ozbiljno razmatraju tu mogućnost.

Predstavnici gradske skupštine demantovali su pisanje nekih medija da je Skupština akcionara PKB-a donela odluku o prebacivanju vlasništva sa Grada na Republiku Srbiju (uz komentar da je za to potrebna saglasnost i Skupštine grada Beograda i Vlade Srbije) ali niko ne opovrgava informacije da se na tome uveliko radi. Ono što dodatno „bode oči“ u slučaju PKB-a je frapantan podatak da je predstavnik Skupštine grada u PKB-u, odnosno zastupnik državnog kapitala ujedno i predsednik i jedini član Skupštine akcionara Jovan Guteša, koji inače živi i radi u Vršcu a od obrazovanja ima trogodišnju srednju poljoprivrednu školu. NJegovo postavljanje na tu funkciju svojevremeno je izazvalo negodovanje i protivljenje opozicionih poslanika u Skupštini grada iz redova Demokratske stranke. Oni se nisu saglasili da neko ko ne radi u Beogradu i sa neadekvatnom stručnom spremom bude na takvoj poziciji. Naime, demokrate u Skupštini grada su isticale da Guteša nije kvalifikovan da odlučuje o pet miliona akcija PKB-a u vlasništvu Skupštine grada, koje vrede više od 24 milijarde dinara. Predstavnici te stranke su isticali da je Skupština grada i ranije imenovala predstavnika kapitala, te da je to bio javni pravobranilac, pravnik sa velikim iskustvom i da im nije jasno šta Gutešu preporučuje da bude predstavnik kapitala Grada u PKB-u i da štiti njegove interese.

Jedan od osnovnih argumenata eksperata koji se protive privatizaciji je da to preduzeće kojim u datom trenutku rukovodi Grad, ostvaruje dobre poslovne rezultate. PKB je, naime, u 2014. godini ostvario značajan rast prihoda, odnosno osam odsto više u odnosu na prethodnu godinu, ili ukupno 54 miliona evra. Proizvodnja mleka je u 2014. godini iznosila 65,4 miliona litara, što je za pet odsto više nego u 2013. godini. Kao razlog zbog čega ne treba žuriti sa privatizacijom PKB-a navode se i činjenice da ta korporacija raspolaže sa 22.000 grla goveda, 9.000 muznih krava, ima farmu svinja, 20.000 koka nosilja, 2.000 ovaca, fabriku stočne hrane, veterinarsku stanicu, eko laboratoriju i avijaciju.

Poljoprivredni analitičar Milan Prostran kaže za Danas da bi odluka o prodaji PKB-a, bilo da se proda kao celina, bilo u delovima, bila pogubna i po interese Grada Beograda i po državu.
– Nadležni u Srbiji prave kardinalnu grešku i žele po svaku cenu da prodaju preduzeća poput PKB-a za budzašto. Ako bi država prodala to značajno preduzeće tajkunima, to bi predstavljalo veliki promašaj. Za male pare neko bi došao do imovine koju bi kasnije mogao da iskoristi kao građevinsko zemljište zbog atraktivnog položaja PKB-a na samom ulazu u Beograd koji se stalno širi. Dovoljno je reći da samo jedan hektar zemljišta PKB-a sada vredi 700.000 evra ako se pretvori građevinske parcele – objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, prodajom PKB-a studenti više ne bi imali priliku da obavljaju praksu na terenu.

– To bi bilo pogubno za naše nove stručne kadrove koje školujemo u poljoprivredi. Zato se ja već duže vreme zalažem da i u slučaju privatizacije PKB-a jedan njegov deo treba izdvojiti i staviti pod kontrolu države i pretvoriti u edukativni centar. Primera radi, u Sjedinjenim Američkim Državama postoje veliki poljoprivredni kombinati koji su u vlasništvu države i služe za obuku i specijalizaciju poljoprivrednih stručnjaka. Upravo zbog toga SAD postiže odlične rezultate u poljoprivredi i ne vidim razlog da se mi odreknemo nečeg što postoji u svim razvijenim državama sveta i ima svoju svrhu – ističe Prostran.

On navodi da bi privatizacija PKB-a automatski značilo likvidaciju stočnog fonda koji je veoma važan segment funkcionisanja korporacije a za samo dve godine broj radnika bi bio sveden na trećinu, što je u situacija u kojoj se Vlada trudi da održi što veči broj radnih mesta, bilo kontraproduktivno.

– Suština je da nešto što dobro posluje, ima svrhu postojanja i zapošljava ljude, nikako ne treba po svaku cenu privatizovati kako bi posle izvesnog vremena umesto poljoprivrednog to zemljište postalo prostor za izgradnju poslovno-stambenih blokova – ističe Prostran.

Procenjena vrednost 154 miliona evra

Agencija za privatizaciju je 31. decembra prošle godine objavila javni poziv za prodaju imovine Poljoprivredne korporacije Beograd a početnu cena je bila 51 odsto procenjene vrednosti stalne imovine, oko 154 miliona evra. Taj tender je propao jer se nije javio nijedan ponuđač. U međuvremenu se u medijima spekulisalo da su srpski biznismeni Miodrag Kostić i Predrag Matijević voljni da kupe PKB ali samo u slučaju da mu „padne cena“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari