Slab vetar u leđa posrnuloj ekonomiji Brazila 1

Oduvek se postavljalo pitanje da li je organizovanje jedne tako grandiozne sportske manifestacije, kao što je olimpijada, dobro ili loše za ekonomiju države domaćina.

Ta dilema nije mimoišla ni tek otvorene, 30. po redu, Letnje olimpijske igre u Rio de Žaneiru. Prema istraživanjima javnog mnjenja, 60 odsto Brazilaca misli da će Igre naneti više štete nego koristi zemlji, dok je gradonačelnik Rija, Eduardo Paes, uveren da je to tako zato što većina od oko 205 miliona stanovnika pete najmnogoljudije i najprostranije države na svetu (prostire sa na oko 8,5 miliona kvadratnih kilometara) na vestima čuje samo loše informacije u vezi s tim. Kako je u intervjuu za Danas kazala ambasadorka Brazila u Srbiji Izabel Kristina de Azevedo Hejvert, pripreme za Olimpijske igre su izmenile lik Rija, u čijem širem području živi više od dva miliona stanovnika. „Naš cilj nije samo da obezbedimo komfor i bezbednost za gotovo milion posetilaca, već i da doprinesemo suštinskoj promeni na bolje, kada je u pitanju svakodnevni život svih stanovnika Rija i Brazila, kako za vreme Igara, tako i nakon njih“, ističe ambasadorka.

Pored poboljšanja već postojeće infrastrukture, izgrađeni su i novi projekti. U izgradnju olimpijske infrastrukture uloženo je oko 3,6 milijardi dolara, i uglavnom je reč o privatnim investicijama. Neki od najznačajnijih novoizgrađenih objekata su Olimpijski parkovi u naseljima Bara i Deodoro, Olimpijski velodrom i, naravno, Olimpijsko selo. „Vlada i organi države Rio de Žaneiro, zajedno sa lokalnim vlastima i privatnim sektorom, mnogo su rada i sredstava uložili u dovršavanje velikih infrastrukturnih projekata u gradu. Treba istaći reformu lučke zone, otvaranje nove, četvrte linije metroa (sa šest stanica, ukupne dužine 16 kilometara), uvođenje najmodernijeg oblika šinskog gradskog prevoza, unapređene aktivnosti u očuvanju životne sredine itd. Ukupna vrednost ovih ulaganja, najvećim delom ostvarenih kroz razne oblike partnerstva privatnog i javnog sektora, dostiže čak 7,5 milijardi dolara“, navela je ambasadorka Hejvert.

Značaj ovih projekata ogleda se i u tome što su stvorena radna mesta za oko 50.000 radnika. Organizacioni komitet takođe je objavio da namerava da zaposli oko 90.000 ljudi koji će raditi na samim Igrama. Tačan iznos direktnih prihoda od Olimpijade u Riju nije utvrđen, ali je Međunarodni olimpijski komitet (MOK) objavio kako se očekuje da će prava prenosa doneti najviše, oko 4,1 milijardi dolara, dvostruko više nego što je Atina zaradila 2004. Tu su kompanije koje sponzorišu Igre, među njima Koka kola, Samsung, MekDonalds, Panasonik i Omega. Zanimljiv je podatak da Koka kola, još od 1928. godine, odnosno 20. put, sponzoriše Olimpijske igre. Polovina čovečanstva, ili oko četiri milijarde ljudi, pratiće dešavanja na Olimpijskim igrama posredstvom televizije (što objašnjava visoke troškove prava prenosa!), a očekuje se dolazak oko pola miliona stranih turista u Brazil. U Riju je otvoreno oko 70 novih hotela kao rezultat očekivane potražnje. Brazil priređuje mega događaj koji ima šire značenje od sportskog, u vreme kada zemlja prolazi kroz najgoru recesiju od 1930. Ukupan bruto domaći proizvod u Brazilu, koji je 2011. bio šesti najveći na svetu, mereno paritetom kupovne moći, i ispred Velike Britanije, pao je za gotovo 10 odsto. U junu je, guverner Rija Luiz Fernando Pezao proglasio finansijsko vanredno stanje ipre mesec dana je od federalne vlade dobijeno finansijsko jemstvo od oko 900 miliona dolara. Zbog vanrednog stanja, guverner je morao da se obrati federalnoj vladi i za veliki zajam kako bi pokrio troškove u vezi sa Olimpijskim igrama.

U istraživanju Univerziteta Oksford navedeno je da su Olimpijske igre u Riju za 51 odsto probile budžet, pa će troškovi biti za 1,6 milijardi dolara veći od predviđenih. Veliki sportski događaji često se predstavljaju kao način da se pomogne oporavku ekonomije dežave domaćina. Teoretski, taj efekat verovatno ima snažniji uticaj na manje ekonomije, u kojima bi veliki priliv turista i investicije u infrastrukturu mogli napraviti veliku razliku. Zato je neki ekonomisti i analitičari ukazuju da OI 2016. neće biti dovoljne da daju podstrek Brazilu, delimično i zato što je ekomonija te države velika (BDP Brazila, meren PPP, za 2016. procenjen je na 3,2 biliona dolara, ili per capita 15,690 dolara, a nominalni na 1,5 biliona, ili u proseku na 8,802 dolara. „Verujemo da su investicije vezane za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014. i Olimpijadu bile isuviše male da bi stvorile značajnu ekonomsku korist/impuls imajući u vidu veličinu ekonomije“, tvrdi Alberto Ramos iz međunarodne konkultantske kompanije Goldman Saks. On je, takođe, primetio da postoje znaci „određenog popuštanja velikih recesionih sila koje su naškodile ekonomiji“.

No, iako Brazil, možda, neće dobiti veliki podsticaj od Igara, ima i onih koji misle da je najgore po privredu Beazila – prošlo. „Počinjemo da uviđamo druge znake rasta ekonomije“, poručuje Istražiteljski tim BMI, vodeće analitičke firme iz Singapura za privrede u usponu. BMI tim je naveo činjenicu da su indeks menadžerskih kupovina (PMI), pokazatelj ekonomskog zdravlja u industriji i industrijska proizvodnja, prizemili pad. U BMI, međutim, ne veruju da će biti ostvaren snažan rast u nekoliko narednih meseci.

I u izveštaju kompanije za davanje kreditnog rejtinga Mudiz konstatuje se da Igre u Rijo neće, u većoj meri, pomoći oživljavanju brazilske ekonomije u problemima, ali će nekoliko kompanija ostvariti značajnu korist. Prema oceni analitičara porast maloprodaje i potrošnja turista sa stranom valutom trebalo bi da donesu korist Cielo SA, najvećoj brazilskoj kompaniji za platne kartice. Profit takođe očekuju Localiza Rent a Car SA, zvanični kompanija za iznajmljivanje automobila, kao i Latam Airlines Group SA, zvanični avioprevoznik članova MOK. Dugoročniju korist će imati gradska zona Rio de Žaneira, u kojoj će se održati igre, navode u Mudizu. Olimpijska zaostavština obuhvataće ključna proširenja linija metro i tramvajski projekat od domaćeg aerodroma Santos Dumont, zbog čega će grad postati mesto za efikasnije poslovanje. Procenjuje se, takođe, da će ekonomija Brazila, u 2016, zabeležiti pad od 3,7 odsto.

 

 

Moćni sponzori

Procenjuje se da će marketing i spozorstva širom sveta doneti 900 miliona dolara. Tu je i 300 miliona dolara od prava i licenci, zatim 250 miliona dolara od „drugih prihoda“, kao i 1,3 milijardi dolara od domaćih sponzorskih ugovora. Prvi put je i brendovima koji nisu sponzori dozvoljeno da vode marketinšku kampanju. Ipak, sponzori i dalje imaju veliku kontrolu nad tržištem oglasa vezanim za Olimpijadu. Tako, recimo, drugim brednovima nije dozvoljeno da koriste reči „Rio“, „zlato“, pa čak i „leto“, koje je Koka kola „kaparisala“ za svoju #ThatsGold kampanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari