Arapske investicije - stvarne i izmišljene 1Foto: Miroslav Dragojević

Kada bi neko uspeo da sabere i razabere sve najavljene investicije kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u Srbiju, došao bi do brojke od skoro 15 milijardi evra. Nažalost, stvarni kapital koji je ušao iz UAE u Srbiju je ipak daleko manji od toga.

Prema podacima Narodne banke Srbije, od početka 2013. do kraja juna 2016. godine iz Emirata je uloženo u Srbiju 452,4 miliona evra.

Sav taj biznis sa UAE je zasnovan na sporazumu o saradnji Vlade Srbije i Vlade UAE potpisan 17. februara 2013. godine, a prema rečima Siniše Malog, tadašnjeg savetnika premijera, „investicije su rezultat prijateljstva i razumevanja između srpskog premijera Aleksandra Vučića i princa Abu Dabija Mohameda bin Zajeda al-Nahjana“.

Jedan od spornih delova tog sporazuma je član koji kaže da „sporazumi, ugovori, programi i projekti zaključeni u skladu sa ovim sporazumom ne podležu javnim nabavkama, javnim tenderima, javnim nadmetanjima ili drugom postupku predviđenom nacionalnim zakonodavstvom Republike Srbije“.

I tako je i bilo u većini slučajeva. Etihad je u direktnim pregovorima dobio 49 odsto JAT-a, Igl Hils je je bez tendera dobio Savski amfiteatar da razvija Beograd na vodi, a Al Rafaved bez konkurencije kupio poljoprivredne kombinate.

Ubedljivo najveći posao je svakako izgradnja Beograda na vodi. Od samog početka razne priče su kružile oko ovog projekta, čak da je vredan i osam milijardi dolara, pa zatim 3,5 milijarde evra, pa onda da će to ipak biti uloženo u narednih 30 godina i to kako se ispostavilo tako što će investitor sukcesivno graditi i prodavati kvadrate i odatle finansirati dalju izgradnju. Takođe u ovom projektu u kom država ima vlasništvo od 32 odsto na osnovu formalnog uloga od milion dinara, a arapska stana 68 odsto na osnovu početnog kapitala od 22.000 evra, država je prema ugovoru morala kompletno da raščisti prostor i obezbedi infrastrukturu. Do sada je arapski suvlasnik Beograda na vodi uplatio još oko pet milijardi dinara, ili 43 miliona evra kapitala u zajedničko preduzeće.

Drugi veliki posao je strateško partnerstvo Etihada i JAT-a formalizovano novim avio-prevoznikom Er Srbija. JAT je 2013. konačno našao strateškog partnera, vlasti su slavodobitno najavljivale sve rekorde koje će novi prevoznik da sruši, ali jedino se nije mogao videti ugovor koji je regulisao ovaj posao. Nakon objavljivanja ovog dokumenta ispostavilo se da spasavanje JAT-a i nije bilo tako jeftino, jer je država preuzela sve dugove nacionalnog avio-prevoznika od 158 miliona evra, mada je dobar deo njih nastao u periodu od kada je faktički menadžment Er Srbije preuzeo firmu do trenutka stupanja ugovora na snagu. Tako je Er Srbija počela da pravi dobit, ali sa državnim subvencijama od 71 miliona evra u 2014. i 49 miliona evra u 2015. godini. Državne subvencije Er Srbiji trebalo da se okončaju početkom 2017. godine. Inače, prema ugovoru, Etihad je trebalo da uloži 40 miliona evra i još da pozajmi kompaniji 60 miliona evra.

Treći veliki posao je poljoprivreda. Krajem 2012. godine imali smo prilike da čujemo spektakularne najave kako će arapski investitori doći u Srbiju i uložiti 1,25 milijardi evra u navodnjavanje milion hektara zemlje i napraviti bum u proizvodnji hrane. U početku se govorilo da će to uraditi kompanija Al Dahra, kupovinom četiri poljoprivredna kombinata, ali je ova firma završila sa kupovinom 51 odsto Rudnap agrara Vojina Lazarevića, koji se bavi gajenjem jabuka. Poljoprivredni kombinati Bačka iz Sivca, Jadran iz Nove Gajdobre, Mladi Borac iz Sonte i Agrobačka iz Bača sa ukupno 2.734 hektara zemlje završili su nekako u kompaniji Al Rafaved 2014. godine. Pored kupljene zemlje, Arapi su dobili i 3.500 hektara zemlje u zakup na 20 godina sa zakupninom prema ugovoru od 250 evra za prvih 10 godina, a nakon toga najviše do 370 evra. Ovo je naišlo na velike kritike zemljoradnika iz Vojvodine koji ne samo što su ostali bez zemlje koju su do tada zakupljivali, nego su i plaćali zakup mnogo skuplje od arapskih investitora.

Prema ugovoru, Al Rafaved i Republika Srbija osnovali su zajedničko preduzeće sa osnivačkim kapitalom od 10 miliona dinara gde su Arapi vlasnici 80 odsto i koji su trebalo da investiraju 140 miliona evra u naredne četiri godine.

Tadašnji ministar privrede Mlađan Dinkić 2013. godine u ime Srbije potpisao je memorandum sa ovom kompanijom o dokapitalizaciji JRB-a i prodaji zemljišta i izgradnji Luke Pančevo.

„Memorandum o dokapitalizaciji JRB predviđa ulaganje od 20 do 40 miliona evra, čime bi Al Dahra dobila 30 do 49 odsto akcija tog preduzeća“, rekao je tada Dinkić, a danas više od tri godine kasnije JRB je i dalje 99,98 odsto u vlasništvu Republike Srbije.

Takođe je ugovoreno da Al Dahra kupi 43 hektara zemljišta koje je u vlasništvu grada Pančevo, u neposrednoj blizini Luke Pančevo i Azotare, po ceni od 10.000 evra po hektaru, kako bi izgradio luku „najveću u Srbiji“ za pet miliona evra.

Među stvarima koje se nisu ostvarile istaknuto mesto zauzima čuvena Mubadala, fabrika čipova. Priče i obećanja vezani za investicije ove kompanije u startu su delovali toliko preterano da je retko ko i shvatio to ozbiljno. Naime, najavljeno je ulaganje od čak četiri milijarde evra u fabriku čipova zbog čega bi prema rečima Aleksandra Vučića oktobra 2013. godine „Srbija do 2020. godine mogla biti regionalni lider u ekonomiji, a realizacijom poslova s kompanijom Mubadala za pet godina bio bi zbrisan spoljnotrgovinski deficit zemlje“. U opticaju je bila priča i o izgradnji fabrike avionskih delova u Zemunu gde bi se pravili delovi za Erbas i Boing „vredne stotine miliona dolara“.

Ne treba zaboraviti ni sjajni potez Vlade Srbije kada je prodala hotel Jugobanke na Kopaoniku kompaniji šeika Muhameda bin Zajeda za 1,5 miliona evra. Sliku jedino kvari činjenica da je prethodno Direkcija za imovinu Srbije otkupila taj isti hotel za 2,1 miliona evra.

Osnovana i arapska banka

Među investicijama koje jesu ušle u Srbiju je i osnivanje Mirabank koja sa radom započela u februaru 2015. godine. Tadašnji ministar privrede Željko Sertić je jednom prilikom neskromno izjavio kako će ona imati kapital od 300 miliona dolara. Nije poznato o kom vremenskom roku je govorio, ali prema bilansu na kraju septembra ove godine kapital banke iznosi blizu 25 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari