Građani će plaćati struju za RTB Bor i dugove za Srbijagas 1

Dok se u Skupštini Srbije lome koplja između vlasti i opozicije oko budžeta za 2017. godinu, izvesno je da će prihodi biti veći, a deficit budžeta manji.

Ovo je dobra vest kako za državu tako i za privredu, međutim ono što nije dobro je novina u ovogodišnjem budžetu, a to je pojavljivanje RTB Bor među direktnim korisnicima subvencija i to u iznosu od dve milijarde dinara.

Do sada je Bor gomilao gubitke, indirektno ga je država održavala u životu, ove godine UPPR-om čak oprostila stare dugove od 900 miliona evra, ali sada je i direktno prikačen na budžetsku infuziju i to posredstvom Fonda za razvoj. Osim RTB-u i drugim preduzećima u privatizaciji je namenjeno još 500 miliona dinara, mada državu očekuju veliki izazovi u rešavanju problema Petrohemije sa svojih 620 miliona evra duga ili Azotare koja pravi ogromne gubitke. Kako nezvanično saznajemo, ova sredstva za RTB su namenjena za plaćanje potrošene struje.

Nagazne mine

Naredne godine biće povećane i subvencije za još jednog tradicionalnog gubitaša PEU Resavica. Povrh standardnih 4,5 milijardi dinara koliko se svake godine izdvaja za ovo preduzeće u 2017. godini država će dati još 600 miliona dinara, ali za prvu fazu zatvaranja dva rudnika.

Dobra vest je što se za Železnicu smanjuju davanja iz državne kase i to za 1,6 milijardi dinara. Ove godine za jedino državno preduzeće u kom se vidi da se sprovodi reorganizacija izdvojeno je 17,5 milijardi, a 2017. godine će ta suma biti smanjena na 15,9 milijardi dinara.

Ekonomista Saša Đogović iz Instituta za istraživanje tržišta upozorava da su preduzeća u restrukturiranju i neka javna preduzeća nagazne mine.

– Ostaje da se vidi kako će se rešavati ta preduzeća, posebno hemijski kompleks i RTB Bor. Ako nastave da prave gubitke i u narednoj, oni će se pokrivati iz budžeta sledeće godine i onda ta sredstva neće moći da se plasiraju poljoprivredi ili ulože u zdravstvo ili iskoriste za smanjenje poreza i poboljšanje poslovne klime – upozorava Đogović, dodajući da se sledeće godine mora podvući crta i videti koje firme mogu da posluju, a koje moraju u stečaj.

Subvencije još veće

Kada se radi o subvencijama za privlačenje investicija, tu ne samo da nema smanjenja već država planira da još više sredstava izdvaja u narednim godinama. Za 2017. godinu predviđeno je 12,3 milijarde dinara. Na listi preduzeća koja će dobiti sredstva nalaze se 33 imena, među njima i Fijat i Er Srbija, ali ne i iznosi koje će dobiti svako od njih, što je i jedna od zamerki Fiskalnog saveta da ova davanja nisu transparentno predstavljena. U članu 6 zakona o budžetu navodi se da će u 2018. godini biti izdvojeno 11,8 milijardi, a u 2019. 14,3 milijarde dinara za, mahom strane, investicije.

Garancije su i dalje tu

Kada se govori o pomoći preduzećima, ne treba zaboraviti ni garancije koje država daje na zajmove koje uzimaju javna preduzeća. Tako će država garantovati za kredit od 30 miliona evra koji će EBRD dati Srbijavozu, preduzeću za putnički železnički saobraćaj za rekonstrukciju železničke stanice Zemun. Takođe, država će garantovati i za dva kredita Nemačke razvojne banke (KfW) EPS-u u vrednosti od 125 miliona evra za rekonstrukciju sistema za transport šljake u TENT A, kao i za izgradnju vetroparka u Kostolcu.

Od iste banke i Elektromreže Srbije će uzeti kredit od 15 miliona evra takođe uz garanciju države. ZA PEU Resavica država će garantovati za kredit od 10 miliona evra kod Češke eksportne banke. Srbijagas će se uzajmiti kod poslovnih banaka za 20 miliona evra za izgradnju gasovoda od Aleksandrovca do Tutina (preko Kopaonika).

Ukupno će država u 2017. godini garantovati za 200 miliona evra kredita, od kojih su neki, izvesno je, već postali deo javnog duga, jer na primer Resavica ili Srbijagas teško da mogu da vraćaju svoje dugove. To se najbolje vidi kod Srbijagasa, umesto koga će država platiti naredne godine 61,5 miliona evra za dugove napravljene prema NIS-u.

Pored toga država je garantovala za dugove Srbijagasa koji dospevaju naredne godine u iznosu od 107,7 miliona evra i 42,2 miliona dolara domaćim bankama i još 180 miliona evra stranim bankama. Ukoliko sama firma ne bude mogla da ih otplati, država će morati.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari