Brnabić: Dugove apoteka moraće da plate opštine 1Foto: Nenad Đorđević/FoNet

Kako će biti izmireni dugovi državnih apoteka koji su premašili 11 milijardi dinara i da li će te ustanove biti privatizovane, još uvek se ne zna iako je na ministarskom nivou još pre dva meseca formirana radna grupa koja se bavi tim pitanjem.

Po prirodi teme, glavnu reč trebalo bi da vode ministarstva zdravlja i finansija, ali u prvom kažu kako se zalažu da apoteke ostanu u državnom vlasništvu a u drugom tvrde da se u radnoj grupi brinu samo da ne bude ugrožen bužet.

– Državne apoteke se nalaze u nekom obliku pravnog vakuuma, jer su osnivači lokalne samouprave, a poslovanje određuje republički nivo. Zbog toga problem nije ni rešavan više od 15 godina, nijedno ministarstvo nije htelo toga da se prihvati a lokalne samouprave nemaju kapacitet da to urade. Ipak, neko to mora da preuzme, da organizuje sve zajedno i da pokrene tu temu. Nema se više kud, osnovni dug se uvećava za 250 miliona mesečno – kaže za Danas Ana Brnabić, ministarka državne uprave i lokalne samouprave i jedina članica radne grupe koja je pristala na razgovor o toj temi, „mada to nije njen resor, ali prosto, mora da se završi“.

Ona podseća da je Vlada preko RFZO te obaveze već platila, novac je prebačen apotekama, ali ga one nisu usmerile dobavljačima, tako da iz državne kase sada te obaveze ne mogu ponovo da se pokrivaju. S druge strane, apoteke po zakonu ne mogu da odu u stečaj, pa je jedino rešenje da lokalne samouprave preuzmu dugove, da sednu sa poveriocima, farmaceutskim kućama i dogovore uslove.

– Mi se nadamo da će jedan deo dugova da se otpiše, jer je to u interesu i farmaceutskih firmi, i da će za ostatak moći da se ispregovara neki grejs period, da bi lokalne samouprave mogle da se organuizuju i da krenu da otplaćuju u ratama iz godine u godinu. Takav model smo predstavili pre dve nedelje na sastanku sa MMF-om, jer i obaveze lokalnih samouprava ulaze u opšti dug države, i čini se da su razumeli problem, jer u krajnjoj liniji ako dođe do tužbi, opet će to pasti na lokal kao osnivače – objašnjava Brnabićeva.

Priznaje da je otvoreno pitanje kako će lokalne samouprave da pokriju te dugove – da li će nastaviti da vode te apoteke, a da iz budžeta isplaćuju obaveze, ili su za neki drugi model. Brnabićeva navodi primer Šapca, gde je odlučeno da se prostorije izdaju pod uslovom da se delatnost nastavi u skladu sa planom i mrežom apoteka, dok se Novi Sad odlučio za javno-privatno partnerstvo.

– Mislim da odluka o modelu mora da se prepusti osnivačima, lokalnim samoupravama. Stav republičke vlasti je jasan: dugovi moraju da se vrate, kvalitet i dostupnost lekova za građane mora da se održi i treće je da posle dogovora sa poveriocima, dalje stvaranje dugova nije prihvatljivo “ ističe naša sagovornica.

Brnabić priznaje da državne apoteke nisu ravnopravne na tržištu, kaže da je videla zabrinutost Farmaceutske komore Srbije, ali i lokalnih samouprava koje ukazuju da privatne nemaju ograničenje u maržama, niti obavezu da lekove nabavljaju prema principima centrane javne nabavke, od veledrogerija koje je na tenderu izabrao RFZO.

– To jeste problem, ali najveći dugovi su u apoteci Pančevo, koji su u ogromnom delu rezultat malverzacija. To treba odvojiti i pogledati gde ta dva faktora zaista utiču. Mi smo pričali i sa NALED-om, sa Ministarstvom zdravlja i RFZO-om. To je višeslojni problem, još uvek ne možemo da kažemo da li treba javne nabavke da budu i za privatne apoteke ili ne, da li ćemo povećanjem marži dozvoliti poskupljenje lekova ili naterati privatne da spuste zaradu, još uvek ne možemo da kažemo. Nemoguće je tražiti rešenje za sve probleme, jer onda nikada nećemo svesti račune, već korak po korak – naglašava ministarka i najavljuje da će već početkom naredne godine biti poznati prvi potezi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari