Investicije prate ljude 1Foto: JUGOSLAV RADOJEVIĆ

Grad Šabac danas slavi 150 godina od oslobađanja od Turaka, a to je i novoustanovljeni Dan grada.

Između dva praznika mnogo šta se izdešavalo, a najvažniji su bili izbori, gde je praktično potvrđen mandat prethodnoj vlasti koju čine stranke prodemokratske provinijencije. Šabac je i jedini opozicioni grad u Srbiji, a poslovično ovdašnjem mentalitetu postoji i te kako otpor i ignorantski odnos republičkih vlasti prema ovoj lokalnoj samoupravi. To je i povod za razgovor sa gradonačelnikom Nebojšom Zelenovićem, koji je nastupio sa veoma ambicioznim programom.

 Gospodine Zelenoviću, šta je obeležilo prethodni period, i šta su najvažniji zadaci u daljem razvoju Šapca?

– Jedan od najvažnijih zadataka jeste da svako nađe posao u Šapcu i da svako ko hoće da radi može za zaradi više. Naš najveći potencijal je severozapadna industrijska zona, a dolazak japanske korporacije „Jazaki“ umnogome će pokrenuti privredni i sveukupni razvoj grada. Takođe i italijanska firma „Pasubio“ zaposliće 500 radnika, a značajne korake na širenju kapaciteta učinile su postojeće firme „Veskovini“, „Mondi“, „Vopahel“… Prodato je novih 20 hektara u zoni, i očekujemo da će posao dobiti oko dve hiljade lica. Prethodno su u Šapcu zaposlena 1.223 lica, čime smo prvi put za poslednjih 15 godina smanjili nezaposlenost ispod 11.000 onih koji traže posao. Intenzivno smo ulagali i u obuku za programere, učenje stranih jezika, čime mladi stiču mogućnost dobijanja boljih i plaćenijih poslova. Takođe, iz gradskog budžeta ulažemo više od 70 miliona dinara u podsticaj za zapošljavanje, što je najviše u okruženju, između ostalog tu je zapošljavanje medicinskog osoblja kao i plaćanje poreza firmama koje zaposle starija lica.

 Novina u političkom delovanju je način odlučivanja o novcu koji se ubere porezima. Koliko građani istinski učestvuju u lokalnoj samoupravi?

– Mi smo doneli odluku na Skupštini grada da sav porez koji se ubere na seoskom području ostane tim mesnim zajednicama da njime upravljaju. To je donelo i konkretne rezultate jer je tri puta povećan iznos uplaćenog poreza, od 300.000 evra 2015. godine, da bi prošle godine od poreza na imovinu bilo uplaćeno skoro milion evra. Pripremamo izmenu Statuta grada za što neposrednije i što češće izjašnjavanje građana o najvažnijim pitanjima za život i rad u lokalnoj zajednici. Šabac je jedini grad u Srbiji koji ima takvu lokalnu politiku koja se primenjuje u uređenim evropskim državama.

 Za sam život građana mnogo su bitni uslovi u kojima žive, i kakve su mogućnosti za razvoj. Javna preduzeća ovde uspešno posluju, a koliko građani time dobijaju?

– Jednostavan je princip: najbolja usluga po najjeftinijoj ceni. Po cenama grejanja, vode, iznošenja smeća, Šabac prednjači. Toplana ima najmanji gubitak na mreži, manje od deset odsto, što je evropski standard, nikada nismo imali problem sa vodosnabdevanjem, jer koristimo podzemne izvore tzv. cerske žice bez potrebe prerađivanja vode, kod iznošenja smeća smo na četvrtom mestu po cenama, zato što se smeće deponuje u Sremsku Mitrovicu. Planiramo izgradnju toplane na biomasu, čime ćemo još pojeftiniti cenu grejanja. Takođe, gradska uprava radi po međunarodnom sistemu kvaliteta ISO 9001, tako da građani i poslovni ljudi imaju najbržu moguću uslugu. Ovde se najbrže može dobiti građevinska dozvola, što su prepoznale domaće i strane firme.

 Jedno od najvažnijih obećanja koje ste dali da niko u Šapcu neće biti zaboravljen niti ostati gladan, što je u ovom vremenu duboke ekonomske krize veoma značajno. Kako to ostvariti?

– Zapošljavanjem 18 lekara i 20 medicinskih sestara omogućili smo da svih 28 ambulanti na seoskom području rade punim kapacitetom. Socijalnoj zaštiti dajemo prioritet, a odnedavno smo uveli i 13. uslugu – dnevni boravak za starija lica ometena u razvoju. Takođe, omogućili smo i kratkoročni smeštaj za odrasle osobe. U Šapcu privatni sektor ušao je u sistem zdravstvenih i socijalnih usluga, tako da konkurišu sa određenim projektima.

 Šabac je jedini grad iz Srbije koji je pozvan da učestvuje u radu asocijacije tzv. „pametnih gradova“. Šta i koliko treba da se postane član tog ekskluzivnog kluba?

– Iz asocijacije „pametnih gradova“ upućen je poziv državi Srbiji da kvalifikuje jedan grad. U nedostatku odgovora organizatori ovakvih skupova, a ja sam prisustvovao konferenciji na Tajvanu, „ukrstili“ su podatke i pozvali Šabac, jer je mnogo učinjeno na energetskoj efikasnosti. Podsećanja radi, mi smo termoizolovali 1.300 stanova, a uštede su 30 odsto. Za dobijanje statusa „pametnog grada“ potrebno je da imamo kompletno rešenu komunalnu infrastrukturu kao i savremene oblike komunikacije. Zbog toga ulazimo u projekat javno-privatnog partnerstva gde ćemo praktično rekonstruisati sve ulice i uraditi nedostajuću infrastrukturu u prigradskim naseljima. Najvažnije je da sva domaćinstva na gradskom i prigradskom području imaju kvalitetno vodosnabdevanje i kanalizaciju, a mi smo već uz pomoć Evropske unije izgradili postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Šabac će imati najbolji i najbrži internet u Srbiji, što je izazov ovog vremena, i za sve što uradimo potrebno je ozbiljno premišljanje.

 Više od polovine stanovništva živi na selu i od sela. Šabac je za ovu godinu planirao izdvajanje više od sto miliona u razvoj agrara, što je gotovo trostruko više nego pre dve godine.

 Mi smo usvojili strategiju razvoja agrara, i planirali da udvostručimo prihode od poljoprivrede. Ovde je podignuto više od hiljadu hektara pod jagodama, slično je i sa malinom, ulažemo u zasade trešanja, a značajni su podsticaji za razvoj stočarstva. Dobar primer je subvencionisanje bušenja dubinskih bunara u Pocerini, jer se ispostavilo da uz dobru agrotehniku sa hektara pod jagodama može da se ostvari prihod od deset hiljada evra. Pravi zamah očekujemo izgradnjom nove kvantaške pijace, sa sasvim novim pristupom gde će biti savremena oprema, hladnjače, mašine za pakovanje, a naravno puno očekujemo od udruženja zemljoradnika koji jedino tako mogu da konkurišu proizvođačima iz okolnih zemalja. Nažalost, veliku branu razvoju agrara učinila je Vlada Srbije, koja je bez ikakvog obrazloženja premestila Upravu za agrarna plaćanja iz Šapca u Beograd. Ta uprava je izgrađena sredstvima Evropske unije, i to je bio prvi korak ka korišćenju iz IPA, a to je oko 300 miliona evra sa podsticajima. Poslednje vesti glase da je ova ustanova daleko od potrebne akreditacije u Evropskoj uniji.

 Najvažnije obeležje grada je kultura, a tu je Šabac jedinstven jer izdvaja sedam odsto iz budžeta, što je više od 200 miliona dinara. Šta to donosi građanima?

 Kulturom branimo naš identitet, u poplavi kiča i šunda, svakojakih rijalitija, srozavanja svih vrednosti, kultura je jedini način da ostanemo dostojni čoveka u tom i takvom vremenu. Zgrožen sam zloupotrebama vladajuće strukture u državi, paradom sile i primitivizma, i jedini odgovor je kultura. I Šabac zaista može da se pohvali svojim institucijama kulture koje su među vrhunskim u Srbiji.

 Svedoci smo protesta mladih, posebno studenata. Šabac je jedini grad koji je pozvao svoje najbolje studente da učestvuje u društvenom životu i da planira razvoj i budućnost.

 Osnovan je Studentski savet, kao institucija koja će učestvovati u donošenju odluka važnih za grad. Najbolji studenti, a to su oni koje stipendiramo, odlučiće šta je to najbitnije za grad, na koji način da najbolji stručnjaci ostanu u Šapcu i iskažu se na vrhunskim projektima. Jedan od uslova je dobijanje posla, i upravo dolazak brojnih kompanija je prilika da oni dobiju svoju šansu da pokažu svoja znanja, jer ne možemo bazirati razvoj na jeftinoj radnoj snazi. Investicije prate ljude, jer se pokazalo da jake kompanije mnogo polažu na to u kakvu sredinu ulažu. Ozbiljni investitori ne ulažu u nesrećne i siromašne sredine.

Škola za 21. vek


  Značajno mesto ima obrazovanje. Pripremili ste projekat „Škola za 21. vek“, sa brojnim novitetima za Srbiju?
Značajna sredstva uložili smo u uređenje i opremanje škola. Pripremamo studiju izvodljivosti da Šabac bude jedini grad u Srbiji gde će sva deca ići u jednu smenu, gde će imati zdrav topli obrok, jedan čas fizičkih aktivnosti i rešavati domaće zadatke u školi sa svojim nastavnicima i profesorima. To je sistem školstva u razvijenim državama, i mi smo ponosni što smo pioniri ovakve škole u Srbiji.

Projekti u nečijoj fioci’]

Zbog animoziteta republičkih vlasti značajni projekti koje je uradio grad još uvek stoje u nečijoj fioci. Rečit primer je projekat za auto-put Ruma – Šabac, za koji je interesovanje pokazala kanadska korporacija „Infrastructure“, a i lično ambasador Kanade Filip Penington se založio za njegovu realizaciju. To je retkost da neko ponudi koncesiju, jer se auto-putevi kod nas grade iz skupih stranih kredita, i najvećim delom domaća preduzeća su samo podizvođači. Auto-put bi umnogome doprineo razvoju čitave zapadne Srbije i povezivanju sa BiH.

Apoteke u zakup‘]

Nakon protesta zaposlenih u Apotekarskoj ustanovi „Šabac“ gradska uprava raspisala je konkurs za izdavanje sedam apoteka u zakup. Javilo se četiri ponuđača, a za sedam poslovnih objekata dobiće se 73,4 miliona dinara, što je gotovo polovina duga ove ustanove. Privatne apoteke obavezane su i da prime farmaceute iz ove ustanove.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari