Zastava kovačnica prerasta u kovački centar 1

Ponedeljak, 23. april 2017, kada je Zastava oružje, na tenderu, kupila Zastava kovačnicu za 3,43 miliona evra (polovina od poslednje procenjene vrednosti imovine), biće zlatnim slovima upisan u 160 godina dugoj istoriji te kragujevačke fabrike.

Tim potezom je najstarija fabrika otkovaka na Balkanu, koju je privatizacija dovela na ivicu propasti, spasena od likvidacije. Zanimljivo je da je za razliku od većine, ili gotovo svih bankrotiranih fabrika, Zastava kovačnica potencijalnim kupcima ponuđena kao kompletno preduzeće. Tome je, svakako, doprinela i činjenica da je Kovačnica i nakon pokretanja stečaja (u septembru 2016), te proglašenja bankrota (u februaru 2016), nastavila sa proizvodnjom i isporukama otkovaka domaćim i inostranim partnerima. Za kupovinu Zastava kovačnice bile su zainteresovane četiri kompanije: dve inostrane (kineska i italijanska) i dve domaće, od kojih je jedna bila Zastava oružje, koja je, prema rečima generalnog direktora Milojka Brzakovića, dve godine „merkala“ fabriku otkovaka. „Bio sam spreman da za Kovačnicu ponudim i šest miliona evra“, potvrdio je za Danas Brzaković, naglašavajući da su oružari Zastava kovačnicu najvećim delom kupili iz sopstvenih sredstava, što će reći da će za tu poslovnu transakciju izdvojiti tek manji deo novca od najavljenih ulaganja u proširenje kapaciteta i osavremenjavanje kragujevačke fabrike oružja od 9,7 miliona evra.

– Činjenica je da je Zastava kovačnica uvek bila jedan od ključnih dobavljača Zastave oružja. Osim toga, gašenje Kovačnice imalo bi pogubne posledice ne samo po vojnu industriju, nego i po celi domaći metalski kompleks. Zato sam dve godine ubeđivao nadležne u Vladi Srbiji da je neophodno, po svaku cenu, sačuvati fabriku otkovaka. Na kraju je Zastava oružje sama uplatila depozit za učešće na tenderu, nakon čega smo dobili saglasnost Vlade i premijera Aleksandra Vučića – kaže Brzaković.

Direktor Zastave oružja otkriva za Danas da su neposredno pre oglašavanja prodaje Kovačnice, tu fabriku posetili rukovodioci i ostalih fabrika koje čine grupaciju Odbrambena industrija Srbije. Tom prilikom se, prema Brzakovićevim rečima, razgovaralo o formiranju konzorcijuma najznačajnijih vojnih fabrika koji bi na tenderu mogao da pobedi konkurenciju, pre svih kinesku kompaniju koja bi, prema našim saznanjima, trebalo da gradi prugu Beograd – Budimpešta. Predstavnici domaće vojne industrije na kraju su se, ipak, dogovorili da Kovačnicu kupi i tako je sačuva od propasti, Zastava oružje. Oružari planiraju da od Zastava kovačnice naprave kovački centar, koji će biti na usluzi ne samo domaćoj vojnoj, već i automobilskoj industriji, ali i proizvođačima poljoprivredne mehanizacije. To praktično znači da će se u Kragujevcu kovati otkovci i za Slobodu iz Čačka, Prvi partizan iz Užica, Prvu petoletku iz Trstenika, pribojski FAP, Zastavu kamione, ali i za druge fabrike. Kovačnica će, poručuju iz Zastave oružja, nastaviti da isporučuje otkovke automobilskim kompanijama u Nemačkoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Rumuniji.

Podsećanja radi, prethodni tender za prodaju Zastava kovačnice u bankrotu bio je zakazan za 25. jun prošle godine, a njena imovina tada je bila procenjena na oko 5,6 miliona evra, što je za više od 1,2 miliona evra manje od ovogodišnje procene. Tendersku dokumentaciju Kovačnice prethodno su otkupile tri kompanije: jedna iz Srbije, druga iz Češke i treća iz Bosne i Hercegovine. Početna prodajna cena fabrike i iznosila je 50 odsto od njene procenjene vrednosti… Međutim, uoči tendera oglasila se Poreska uprava Srbije, koja je najveći poverilac Kovačnice, i zatražila novu procenu vrednosti fabrike. Nadležni u Poreskoj upravi bili su nezadovoljni procenjenom vrednošću onog dela imovine Kovačnice nad kojom PUS ima hipoteku. Spekulisalo se da je Poreska uprava, prošloga leta, zatražila novu procenu vrednosti Kovačnice kako bi sprečila prodaju te fabrike od strateškog značaja za domaću privredu nekoj inostranoj kompaniji. Tim pre što se već tada čulo da su za kupovinu Zastavine fabrike otkovaka zainteresovane ne samo domaće vojne fabrike, nego i državna kompanija za izvoz naoružanja i vojne opreme, Jugoimport SDPR… Podsetimo da je stečajni postupak u Kovačnici, zbog neprekidne blokade računa duže od 90 dana, proglašen 30. septembra 2015. godine, a da je već 15-ak dana docnije nastavljena proizvodnja otkovaka za domaće i inostrane partnere koju nije obustavio ni bankrot preduzeća.

Oružarima još tri miliona evra iz budžeta

Pored najavljenog ulaganja od 9,7 miliona evra, Vlada Srbije će u Zastavu oružje investirati još tri miliona evra. „Pozvao me je premijer Aleksandar Vučić i čestitao na potpisivanju ugovora o kupovine Kovačnice i očuvanju te fabrike za potrebe domaće privrede i srpske namenske industrije. Obavestio me je, pritom, da je Vlada odlučila da u našu fabriku uloži još tri miliona evra. Tim novcem ćemo da platimo kupovinu Kovačnice, dok će 9,7 miliona evra biti iskorišćeno za kupovinu savremene proizvodne opreme, odnosno za povećanje tehničko-tehnološkog nivoa fabrike. To će pozitivno uticati na kvalitet proizvoda i dodatno ojačati poziciju kragujevačke fabrike na svetskom tržištu „, kaže za Danas generalni direktor Zastave oružja Milojko Brzaković i podseća da ta fabrika gotovo kompletnu proizvodnju pešadijskog naoružanja, te lovačko-sportskog i oružja za ličnu odbranu izvozi u više od 40 zemalja.

Visok ceh privatizacije

Propadanje Zastava kovačnice, koja je 1857. godine osnovana za potrebe kragujevačke Topolivnice, kasnije preimenovane u Vojnotehnički zavod, počelo je posle privatizacije preduzeća koje je, 2005. godine, kupio bugarski biznismen Valentin Zaharijev. Fabrički sindikat, radnici i drugi manjinski akcionari godinama su upozoravali javnost i nadležne državne organe da Zaharijev uništava Kovačnicu iznošenjem profita u Bugarsku i ostavljanjem dugova preduzeća u Kragujevcu. Uprkos tome, državni organi Srbije nisu reagovali, iako ima indicija da je Zaharijev, pored Kovačnice, uništio još nekoliko srpskih fabrike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari