Srbija od EU dobila pohvale i smernice za ekonomske reforme 1Foto: Bojan Cvejić

Evropska unija pohvalila je Srbiju za privredni rast, ali je ukazala i na izazove koje treba rešiti u oblasti strukturnih reformi i konkurentnosti, zaključeno je na sastanku o ekonomskoj politici na Zapadnom Balkanu, održanom danas u Briselu.

Predstavnici zemalja članica EU, Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke, kao i predstavnici centralnih banaka Zapadnog Balkana i Turske sastali su se danas na godišnjem sastanku o ekonomskoj politici u Briselu.

Srbiju su predstavljali ministar finansija Dušan Vujović i guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, navodi se u zajedničkom saopštenju Delegacije EU u Srbiji i ministarstva finansija.

Zaključci za Srbiju vrlo pozitivno ocenjuju privredni rast u 2016. kao i snažnu fiskalnu konsolidaciju koju je zemlja sprovodila u prošloj godini. Osim toga, održana je i finansijska stabilnost, naročito uz smanjenje nenaplativih kredita, navodi se u saopštenju.

Ipak, kako se dodaje, strukturne prepreke privrednom rastu i konkurentnosti još uvek predstavljaju izazov, uključujući preveliki uticaj države na privredu.

Dogovoreno je šest preporuka za Srbiju, koje su usmerene na potrebu da se nastavi sa smanjenjem budžetskog deficita u 2017. godini i na srednjoročnom planu.

U tom kontektsu istaknute su reforme državnih preduzeća, uključujući najavljeno restrukturiranje Srbijagasa i sprovođenje plana optimizacije EPS, uz snažniju reformu poreske uprave.

Potrebno je, navodi se u zaključcima za Srbiju, sprovesti ostale mere strategije za rešavanje problematičnih kredita, nastaviti napore usmerene na promovisanje većeg korišćenja dinara, završiti reformu i privatizaciju dve velike banke u državnom vlasništvu i pronaći rešenje za ostale male državne banke.

Srbija takođe treba da poveća efikasnost energetskog sektora, prevashodno kroz postepeno usklađivanje tarifa za električnu energiju kako bi odražavale stvarne troškove i kroz bolju naplatu računa za struju.

Potrebno je i da poboljša poslovni ambijent boljim regulisanjem parafiskalnih nameta i inspekcije i lakšim pristupom finansijskim sredstvima.

Smanjenje poreza i doprinosa na plate radnika, fokusiranje aktivnih mera tržišta rada na ugrožene grupe i uvođenje dualnog obrazovanja su takođe prepoznati kao neophodne mere za podsticanje razvoja privatnog sektora.

Naš cilj je da održimo snažnu makroekonomsku stabilnost i ustrajemo u sprovođenju aktuelnih strukturnih reformi, posebno onih koje se odnose na državna preduzeća i problematične kredite, kao i da postignemo održiv srednjoročni rast, izjavio je Vujović, komentarišući rezultate dijaloga.

Jorgovanka Tabaković je izjavila da je Srbija zabeležila značajan napredak 2016. na planu makroekonomske stabilizacije i smanjenju unutrašnjih i spoljnih neravnoteža.

Prema njenim rečima, dinarizacija će ostati jedan od prioriteta a već je preko 70 dosto novih kredita stanovništvu odobreno u dinarima i EBRD izdala prvu trogodišnju dinarsku obveznicu.

Slažemo se sa datom ocenom da smo na planu rešavanja pitanja problematičnih kredita postigli značajan napredak tokom 2016. godine, što potvrđuje da su Strategijom za rešavanje problematičnih kredita u Srbiji identifikovane i rešavane prave prepreke, rekla je Tabaković.

Mnogo toga je urađeno, ali je još posla pred nama, naglasila je ona.

Oskar Benedikt, vršilac dužnosti šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, istakao je da zaključci jasno prepoznaju važne korake koje je Srbija načinila ka postizanju privrednog rasta i makrofiskalne stabilnosti.

„Srbija treba da nastavi s reformama na ambiciozan način, posebno kada je reč o strukturnim reformama i stvaranju boljeg poslovnog ambijenta koji će zauzvrat povećati privredni rast i stvoriti nova radna mesta“, naglasio je Benedikt.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari