Luka Ćelović Trebinjac: Kad zadužbinar ostane bez zadužbine 1

„Zahvalan iz sve duše Bogu i svim dobrim prijateljima mojim, koji mi savetima i uslugama pomogoše da stečem svoje imanje…

… blagodaran Srbiji koja me je primila kao svoga građanina… u kojoj sam celoga veka radio i tekao, uveren da nauka i privredni rad, uz negovanje mladog naraštaja najjače potpomažu pravilan i stalan napredak svakoga naroda i najbolje obezbeđuju budućnost naroda, kulturnu i političku, osnivam Zadužbinu pod imenom Zadužbina Luke Ćelovića Trebinjca, beogradskog trgovca. Ovako je svu svoju imovinu Luka Ćelović Trebinjac (1854-1929), testamentom zaveštao Beogradskom univerzitetu 23. decembra 1925. godine. Svi prihodi slivali su se u fond zadužbine, a plaćanja su se obavljala „iz čistih prihoda“ tako da se „osnovni kapital stalno uvećava i da se ne sme ni u kom slučaju smanjivati“.

Zadužbinu ovog velikog trgovca i bankara činili su: kuća sa placem u Javorskoj 7-9 (danas Svetozara Radića), kuća u „Kraljevića Marka“ br. 1 sa četiri stana i četiri dućana, palata na uglu Karađorđeve i Zagrebačke sa 24 stana i šest dućana, palata duž gotovo cele Zagrebačke ulice od broja 3 do 9 i „Gavrila Principa“ 16, sa 31 stanom i sedam dućana. Kuća i plac u Javorskoj prešli su u Zadužbinu pod upravom Univerziteta za Ćelovićevog života, a ostale nekretnine početkom 1930, posle njegove smrti. Svake godine, po volji zadužbinara, podnošen je izveštaj o radu Zadužbine, koji je objavljivan u štampi. Mnoga značajna dela i naučni radovi kao i usavršavanje nastavnog kadra finansirani su iz prihoda Zadužbine. Univerzitet je početkom 30-ih godina bio treći po bogatstvu u Evropi, i upravljao je Zadužbinom sve do Drugog svetskog rata. U Zadužbinu je posle Ćelovićeve smrti ušla petospratna palata na današnjem Andrićevom vencu 12, delo arhitekte Grigorija Samojlova, sagrađena 1938. godine od prihoda Zadužbine.

Prema istraživanju istoričarke Mire Sofronijević, u 1934. godini samo za istraživačku delatnost Zadužbina je izdvojila 265.050 dinara, koliki je približno bio njen mesečni prihod. Poređenja radi, plata profesora Univerziteta ili generala bila je oko 5.000 dinara, što govori o veličini fonda i njegovom godišnjem uvećanju. U katalogu Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz 2014. godine povodom izložbe o Luki Ćeloviću, navodi se da su tih godina fondovi bar tri srpske zadužbine pojedinačno bili veći od Nobelovog. Ćelovićev fond je bio jedan od najvećih. Da se srpskim zadužbinama gazdovalo onako kako su to testamentima predvideli njihovi osnivači, i po ekonomskim principima, srpska nauka, kultura i društvo u celini bili bi danas na evropskom i svetskom nivou, a palate Luke Ćelovića na prostoru nekadašnjeg beogradskog jezgra i elitne četvrti, ne bi bile zapuštene. Tek početkom izgradnje Beograda na vodi ovaj, nekada ekskluzivni, prostor opet počinje da dobija stari sjaj. U tom jedinstvenom spoju tradicije i modrenog, građevine Luke Ćelovića davaće poseban pečat. Zgrada Beogradske zadruge, koja je u potpunosti rekonstruisana, taj pečat je već udarila.

Ali šta je bilo sa zadužbinom, velikog srpskog neimara i vizionara? Zadužbina je posle rata oduzeta i ustupljena na korišćenje državnim firmama. Univerzitetu je ostala zbirka od 1.100 knjiga koje su date Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“. NJu nisu dirali, je im knjige nisu bile toliko potrebne, kao zgrade i stanovi. Univerzitetu su ostale i dve zgrade koje su postale Studentski dom, ali ih je Univerzitet čudnom odlukom 1970. ustupio preduzeću Metalservis u zamenu za nekoliko stanova, ne hajući za taj dragoceni poklon i poslednju volju osnivača Zadužbine. O tom potezu Univerziteta se nije puno govorilo iako je bilo teško objasniti kako nekoliko stanova može da bude vredno kao dve palate sa više od 20 stanova. Univerzitet se tek posle 2000. godine setio da obnovi Zadužbinu Luke Ćelovića, ali nju čini veoma mali deo njegove imovine, uglavnom palata na Andrićevom vencu.

(U sledećem broju: Luka Ćelović Trebinjac, drugi deo)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari