Beograd s Novim Sadom i ostatak Srbije su dva udaljena sveta 1Keventin Roje Foto: Deleze

Kventin Roje, novi generalni direktor Deleza u Srbiji, demantovao je spekulacije koje su se ranije pojavljivale u javnosti o tome da ova kompanija namerava da napusti ovo tržište, rekavši da se „o tome ni u jednom trenutku nije razmišljalo“, već da kompanija ima cilj da u naredne tri godine bude još veća nego što je danas.

On je dodao i da Delez danas u Srbiji ima 410 prodavnica, a da je kada je došao mreža brojala 310 objekata, te da je kompanija do sada ulagala od 30 do 50 miliona evra godišnje.

Odgovarajući na pitanja o situaciji u Agrokoru, Roje je rekao da nije u interesu Deleza da ova kompanija bankrotira, jer bi time bili ugroženi mali dobavljači, a i veliki broj ljudi bi izgubio posao i to bi se odrazilo na BDP Srbije. On je dodao da za sada ne vidi efekte na maloprodajnom tržištu od dešavanja u Hrvatskoj, odnosno da prodaja Deleza nije porasla zbog problema Agrokora te da ta firma u Srbiji prema dostupnim informacijama redovno plaća svoje dobavljače i regularno posluje. On je ocenio i da Delez i Merkator-S (u vlasništvu Agrokora) nisu duopol, jer zajedno čine oko 50 odsto tržišta i to uglavnom u Beogradu, dok u drugim delovima Srbije imaju i po manje od toga. On ipak nije hteo da potvrdi da je njegova kompanija zainteresovana za eventualno preuzimanje prodajnih objekata Merkatora i Idee u Srbiji ili drugih preduzeća iz portfolija posrnulog hrvatskog konglomerata, ocenivši da se u ovom trenutku ne zna ni da li će se neke od tih kompanija prodavati niti šta će tačno i pod kojim uslovima biti ponuđeno.

Govoreći o promenama na tržištu Srbije, Roje je ocenio da napretka ima.
– U poslednjih pet godina, koliko sam u Srbiji, video sam evoluciju. Ovde imate dva udaljena sveta, Beograd i Novi Sad i ostatak Srbije. Sve institucije navode da BDP raste i plate sada jesu veće nego pre pet godina. Mušterije sada kupuju više sveže robe, voće povrće i meso, što znači da se zdravije hrane – kaže Roje.

Prema njegovim rečima, prosečan račun u Maksiju danas je oko 500 dinara, a broj artikala po svakoj transakciji je porastao za 20 odsto u domenu hrane. „To znači da ljudi sada više kupuju hranu nego pre“. Ipak, kako kaže, ukupno tržište se nije povećalo, tako da rast koji Delez ostvaruje znači da ta firma uzima deo kolača od konkurencije.

Roje je ocenio da je poljoprivreda u Srbiji loše organizovana i da bi tu vlada trebalo da se više angažuje. Ipak kao dobru stvar je istakao to što troškovi radne snage u Srbiji u ukupnim izdacima učestvuju sa oko šest odsto, odnosno upola manje nego u Nemačkoj, gde su ti troškovi 12 procenata. To Srbiju čini privlačnom za razne vrste ulaganja, na primer za IT odeljenja velikih kompanija, jer je radna snaga obučena, a i dalje znatno jeftinija nego u zapadnoj Evropi.

Pozdravio dolazak Lidla

Roje je pozdravio dolazak Lidla u Srbiju naredne godine, ocenivši da će to biti dobro za potrošače, ali ne i za dobavljače. Naime, poznaato je da u Lidlu većinu proizvoda čine robne marke ovog lanca, što im omogućava da nude jako niske cene, ali zbog toga na njihovim rafovima nema mnogih poznatih brendova.
– Oni možda neće imati plazmu – kaže Roje. On je izrazio i sumnju u to koliko će ljudi moći da vozi do Lidla, pošto u Srbiji nemaju svi automobile, ali je dodao da će taj lanac naterati svoje konkurente, uključujući i Delez, da budu bolji.
– Mi ćemo i dalje ostati „maksi“. Samo ćemo imati još bolju uslugu, još manje čekanja na red, svežu robu i kontakt sa prodavcima. U Lidlu vi ne razgovarate ni sa kim. U Lidlu nema odeljenja mesare. Tamo meso morate da kupite unapred upakovano. Ne znam koliko su ljudi u Srbiji spremni na to – dodao je Roje.

Nećemo „kombinacije“‘]

Roje je istakao da je Delez prošle godine poklonio 1.000 tona proizvoda ljudima kojima je to potrebno, ali da bi na tom planu država trebalo da pruži određene podsticaje.
– U Francuskoj postoji zabrana bacanja neprodate hrane. Morate da je nekome date. Ali u Srbiji, mi sada strahujemo od toga da hrana koju doniramo, neće završiti u tanjirima onih koji stvarno gladni, već u nečijoj „kombinaciji“. Mi nećemo „kombinacije“. Zato bi trebalo da država pomogne da se stvore organizacije kojima ćemo moći da verujemo kada doniramo robu – kaže Roje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari