Kad keš ustupi mesto karticama 1Foto: FreeImages / Filippo Vicarelli

Više od 80 odsto potrošača u Centralnoj i Istočnoj Evropi ima negativan stav o sivoj ekonomiji, apelujući na svoje vlade da se odlučnije bore protiv te pojave.

Svesni činjenice da bezgotovinskim plaćanjem i uzimanjem fiskalnih računa daju doprinos borbi protiv nezakonite trgovine, oni su spremni da promene navike pri kupovini. Ovo su rezultati istraživanja, koje je u 10 zemalja CIE (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Rumunija) sproveo IPSOS, a objavila Kompanija Masterkard. Većina, odnosno 70 odsto anketiranih u regionu CIE, razume da prikrivanje prihoda od poreskih vlasti negativno utiče na ekonomski rast i dovodi do nelojalne konkurencije. Slična je situacija i u Srbiji gde je 85 odsto ispitanika izjavilo da su čuli za sivu ekonomiju i većina je povezuje sa neprijavljivanjem radnika (75 odsto), neregistrovanjem dela, ili svih, prodajnih transakcija (75 odsto) i sakrivanjem dela, ili celokupnih, prihoda preduzeća (72 odsto). Oko 74 odsto građana Srbije slaže se sa procenama da što je viši nivo sive ekonomije, to su manje mogućnosti države da pruži građanima kvalitetne javne usluge, dok 80 odsto anketiranih smatra da siva ekonomija ograničava ekonomski rast zemlje.

Zanimljivo je da mnogi potrošači ne shvataju da i njihove loše navike pri kupovini doprinose „bujanju“ sive ekonomije. U tom kontekstu treba reći da gotovo polovina ispitanika (45 odsto) uzima fiskalni račun samo onda kada znaju da će im trebati. Ohrabruje, međutim, procena da su potrošači spremni da menjaju svoje navike kad shvate da bi to moglo pozitivno da se odrazi na smanjenje udela sive ekonomije. Čak 76 odsto (u proseku) izrazilo je spremnost da češće koriste elektronski način plaćanja. Izraženo u procentima to je raspon od 60 odsto (u Sloveniji), preko 63 odsto (u BiH) do 82 odsto (u Srbiji) i 85 odsto (u Rumuniji). Studija „Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja“, koju je Masterkard naručio 2016. godine, ukazuje na to da su potrošači „pasivni“, jer procenjuju da nemaju koristi od neprijavljivanja transakcije. Pritom nisu ni svesni činjenice da trgovac ne prijavljuje prodaju poreskim organima.

– Studija pokazuje da su potrošači u regionu CIE, zapravo, saveznici vlada u borbi protiv sive ekonomije. Ali tek kada shvate vezu između registrovanja svakodnevnih kupovina i podizanja nivoa javnih usluga na viši nivo, oni postaju spremni da promene svoje navike prilikom kupovine. Bezgotovinsko plaćanje je posebno efikasan način da se to postigne – ističe Artur Turemka, generalni direktor za tržišta Balkana u kompaniji Masterkard, i dodaje da su anketirani iskazali spremnost da se pridruže borbi protiv sive ekonomije, ograničavajući mogućnosti poslovnim subjektima da sakriju svoje prihode.

Istraživanjem, koje je sprovedeno posredstvom Internet panela, obuhvaćen je reprezentativni uzorak od po 800 ispitanika u svakoj državi, starosti od 15 do 64 godina. Jedini izuzetak je Bosna i Hercegovina, gde je sprovedena omnibus studija na grupi od 1.000 korisnika.

Magična moć nagradnih igara

Podaci za Srbiju pokazuju da je nagradna igra sa fiskalnim računima i kartičarskim slipovima, organizovana u martu 2017, naišla na dobar odziv građana, a 40 odsto ispitanika potvrdilo je da su bili podstaknuti da uzimaju račune. Zanimljivo je i zapažanje da potrošači u CIE uglavnom nisu svesni da bezgotovinska plaćanja mogu i te kako da doprinesu suzbijanju sive ekonomije. U proseku, samo 37 odsto ispitanika identifikovali su plaćanje karticom, umesto gotovinom, kao jedan od proverenih „recepata“ za smanjenje sive ekonomije. Najlošiji rezultat zabeležen je u Mađarskoj, gde je samo 13 odsto anketiranih svesno te činjenice, dok ih je u Srbiji 29 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari