Stamatović: Republička vlast koči naše razvojne projekte 1Foto: Nenad Kovačević

Za kapitalne projekte, kao što su autobuska stanica, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na Zlatiboru, gondola i druge, obezbedili smo kompletnu komunalnu infrastrukturu, ali Vlada Srbije i nadležna ministarstva nikako da reše pitanje imovinskih odnosa nad zemljištem na kome bi trebalo da se grade ti objekti.

Zbog nerada i neodgovornosti Vlade Srbije, ministarstava građevinarstva, pravde, poljoprivrede i „Republičkog geodetskog zavoda“ svi ti projekti su blokirani – upozorio je u razgovoru za „Danas“ Milan Stamatović, predsednik opštine Čajetina, dodavši da je ta lokalna samouprava izložena diskriminaciji i da trpi veliku štetu samo zbog toga što u njoj „SNS“ nije na vlasti.

Budžet Čajetine, koji je bio projektovan na 1.775.000 dinara, nakon nedavnog rebalansa, zbog uvećanih prihoda, uvećan je na 1.975.000 dinara. Bolji priliv u budžetu posledica je poboljšanja naplate lokalnih komunalnih taksi i poreza na imovinu. Grade se novi objekti i evidentirali smo ranije izgrađene objekte, tako da imamo 16.000 poreskih rešenja, koliko Čajetina ima stanovnika, naveo je sagovornik „Danasa“, ističući da se ta naknada i poreska osnovica godinama nisu menjale.

Za šest meseci realizacija budžeta je 50 odsto i punjenje budžeta, kako navodi, nikad nije bilo bolje, tako da i finansijska situacija u opštini nikada nije bila bolja. Oko 70 odsto budžeta, ističe Stamatović, planirano je za investicije u komunalnu infrastrukturu, rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove vodovodne i putne mreže, za komunalno opremanje koje je potrebno za turistički razvoj Zlatibora, dok svega sedam odsto budžeta odlazi na plate zaposlenih u opštinskoj upravi.

Dok većina lokalnih samouprava muku muči sa finansijama, a nekima preti i bankrot, javne finansije Čajetine, kažete, nikad nisu bile bolje. Na koji način ste to postigli?

– To su rezultati našeg minulog rada. Uradili smo sve što smo mogli da stvorimo povoljan ambijent za sveukupni razvoj opštine – od razvoja infrastrukture, praćenja savremenih turističkih tokova, obezbeđenja subvencija iz lokalnog budžeta za naše poljoprivrednike koji su uvećali i svoje posede i proizvodnju, od čega imamo značajne prihode, jer povećanjem broja novozaposlenih, povećava se i porez na zarade. Jedina smo od retkih opština u kojoj se beleži priliv stanovništva, jer je oko 400 ljudi došlo ovde za kratak period.

Da li postoje dugovi u budžetu?

– Nemamo dugova i, čekajući nove investicije, na računu budžeta trenutno imamo oko 200 miliona dinara. Optuživali su nas da ćemo kreditom za izgradnju panoramske gondole od Zlatibora do Tornika zadužiti buduće generacije, ali uredno servisiramo naše obaveze. Čak smo prošle godine unapred platili kamatu. I ove godine ćemo platiti rate unapred, što će nam omogućiti da, po osnovu uredne otplate, razgovaramo sa bankama o smanjenu kamate na ostatak duga, kako bismo ostvarili uštede. Kredit u iznosu od 750 miliona dinara, sa kamatom od 5,96 odsto, uzeli smo u septembru 2014. na deset godina i sa grejs periodom od dve godine. Dosad smo vratili 160 miliona dinara i to u 2016. godini 108 miliona, a u ovoj 51 miliona dinara. Ukupna investicija, koju sami finansiramo, bez podrške države, vredi deset miliona evra. Sedam miliona evra platili smo opremu, a ostatak od tri miliona evra, koliko koštaju radovi, obezbedili smo iz budžeta.

Čini se da će kredit biti vraćen pre nego što počne izgradnja gondole, jer Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ni posle trećeg zahteva opštine, nije izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju.

– Zbog opstrukcije i odugovlačenja Ministarstva građevinarstva sa izdavanjem građevinske dozvole, izgubili smo dve godine, a mogli smo za to vreme da otplatimo kompletnu investiciju. Spor pred upravnim sudom oko državnog zemljišta, iznad koga bi trebalo da prolazi trasa gondole, koje koriste privatna preduzeća PK „Zlatibor“ i „Zlatibor-turist“, nakon dve godine je vraćen na početni postupak „Republičkom geodetskom zavodu“ i ne zna se kada će biti završen. Očigledno, neko omogućava PK „Zlatiboru“ i „Zlatibor-turistu“ da koriste državno zemljište i da se bogate, umesto da država ubira prihode od sopstvenog zemljišta. Godinama upozoravamo i tražimo da se reši taj spor, ali u tome ne uspevamo.

Ima li u tome političke pozadine, s obzirom na to da je Čajetina opoziciona opština, jer SNS i njeni koalicioni partneri ne učestvuju u lokalnoj vlasti?

– Ranije je svaka politička partija pokušavala da disciplinuje lokalne samouprave i da ostvari sopstvene uticaje. Međutim, od dolaska na vlast Aleksandra Vučića, ta demonstracija političke moći je prerasla u spregu kriminala i politike. Ako se pod okriljem političke partije kriju kriminalne strukture, to je ozbiljan problem koji preti miru u državi i njenom napretku. Potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović je, pre dve godine, poklonila 2.213 hektara državnog zemljišta Poljoprivrednom kombinatu „Zlatibor“ i rešenje o tome je, na naše insistiranje, morala da ukine, nakon čega je to preduzeće uložilo žalbu, a državne institucije sporo reaguju. To treba da reše Vlada i nadležna ministarstva, jer smo mi nemoćni i možemo samo da se branimo, upozoravamo i štitimo državnu imovinu. Aktuelna vlast mora da shvati da političke partije nisu države, već da su privremeno dobile mandat da sprovode ustav i zakone, ali na primeru Čajetine jasno je vidljivo kako režim krši ustav, zakone, ljudska prava, ugrožava slobodu i demokratiju. Pokušava da nas disciplinuje i čini nam ogromnu štetu, jer ne možemo da realizujemo kapitalne projekte, a time ni strategiju razvoja Čajetine. Birači su na izborima podržali naše razvojne planove i nagradili naš odnos prema njima, ali vladajućoj stranci u Srbiji ne odgovara to što postoji uspešna lokalna samouprava, samo zato što ta stranka nije deo vlasti u našoj opštini.

Ipak, prema obrazloženju Ministarstva građevinarstva, građevinska dozvola za gondolu nije izdata jer opština Čajetina nije podnela kompletnu dokumentaciju.

– Ministarstvo građevinarstva pokušava da nas predstavi kao nesposobne, da nismo u stanju da pripremimo dokumentaciju i da podnesemo zahtev. U pitanju su tehnički propusti projektanata koji su izabrani na tenderu. Međutim, državne institucije prikrivaju sopstvene pokušaje da državno zemljište poklone privatnim vlasnicima i zbog toga sprečavaju naše investicije. Nekoliko puta smo bili u Ministarstvu građevinarstva i od predstavnika stručnih službi tražili da nam kažu šta je sve potrebno od dokumentacije, ali oni su stalno ispostavljali nove zahteve. Zbog takvog njihovog načina rada možemo do beskonačnosti da se nadgornjavamo. Na osnovu „Zakona o dostupnosti informacijama od javnog značaja“, tražili smo od Ministarstva građevinarstva da nam dostavi dokumentaciju i zahteve za građevinske dozvole za projekat „Beograd na vodi“ i za druge projekte koje realizuje Vlada Srbije kako bismo utvrdili da li je za njih dostavljena dokumentacija koja se traži od Čajetine. Kako je moguće da se deonica auto-puta na „Koridoru 10“, koji je Aleksandar Vučić otvorio pred izbore, pusti u saobraćaj, a da za nju nije izdata upotrebna dozvola? Kako to da ne važe zakoni ove zemlje za Vladu Srbije?

Ministarka Mihajlović, na vaše optužbe i radne akcije za početak gradnje gondole, uzvraća da ste lokalni šerif, da pretite i da pokušavate da gradite mimo zakona.

– Čajetina je „kost u grlu“ ministrima iz „SNS“, jer je privukla više od 20 domaćih investitora, odnosno najvećih srpskih kompanija, što je i ekonomski nezavisna i stalno privlači nove ulagače. Za neistine koje iznosi sa pozicije potpredsednika Vlade i ministra, Zorana Mihajlović mora da odgovara jer me je, bez dokaza, proglasila za lokalnog šerifa, perača para, za vođu kriminalnog klana, tvrdi da sam osuđivan i pod istragom, što nije tačno. To je nezabeležen poziv na linč i moju likvidaciju. Građani Čajetine i oni koji su glasali za mene na predsedničkim izborima, znaju da su to laži, ali ostatak građana Srbije, koji se informišu iz cenzurisanih medija, poverovaće u te laži. Iako je Zorana Mihajlović samo u Čajetini pokušala da napravi štetu od četiri milijarde evra, koliko vredi državno zemljište koje je privatnom preduzeću dodelila, bez naknade, ona je i dalje potpredsednica Vlade. Da je Srbija normalna država, zbog te afera bi pala cela Vlada. S druge strane, Vlada Srbije, Aleksandar Vučić i Zorana Mihajlović biće odgovorni za bilo šta da se desi meni, članovima moje porodice i mojim saradnicima.

Da li osnivanjem pokreta Za zdravu Srbiju, koji je bio uspešan na lokalnim izborima i vi kao njegov kandidat na predsedničkim izborima, a koji će uskoro postati politička stranka, nameravate da se izborite za veći, prvenstveno, politički uticaj i da na taj način rešite pobrojane probleme?

– To je jedan od načina. Teško je predsedniku male opštine, koji nema dovoljno medijskog prostora, da se izbori sa sadašnjim režimom. Osnivanjem političke stranke, stvari se menjaju i siguran sam u to da ćemo, osim građana „Zlatiborskog okruga“, dobiti podršku i ostalih građana Srbije i da ćemo ući u parlament. To će nam omogućiti da otvorimo sve te teme, da se borimo za naše interese i da zaštitimo državnu imovinu. Kako sam na predsedničkim izborima u „Zlatiborskom okrugu“ osvojio najviše glasova posle Vučića, takve prognoze su realne i one dodatno nerviraju vladajuću stranku.

Bili ste visoki funkcioner DSS, potom ste tu partiju napustili i sa Nenadom Popovićem ste osnovali SNP, a sada osnivate Zdravu Srbiju?

– „DSS“ sam napustio kada su neki ljudi u toj stranci nakon odlaska Vojislava Koštunice počeli da „lutaju“ u programskom smislu i podržavali su razne stranke, pa sam sa Nenadom Popovićem osnovao „SNP“ sa jasnim programom. Ipak, nisam mogao da podržim promašene i političke investicije, zloupotrebe kojima se razvlače državna imovina i nacionalni resursi i usvajaju zakoni na štetu poštenih građana. Jedini sam od predsedničkih kandidata koji je tražio ocenu ustavnosti predsedničkih izbora i načina na koji je Vučić izabran, ali i Zoraninog koruptivnog „Zakona o ozakonjenju“, protivio se ideji da se strancima prodaje državno zemljište i to su, između ostalog, razlozi iz kojih smo pokrenuli osnivanje „Zdrave Srbije“.

Kako komentarišete ocene da sukobima sa Vladom Srbije, bivšim premijerom i sada šefom države Vučićem, Mihajlovićevom i drugim državnim funkcionerima iz redova SNS, nanosite štetu Čajetini i njenim građanima?

– Rezultati koje smo postigli govore da moji postupci nisu štetni, već da su dobri za Čajetinu, u kojoj smo stvorili dobar ambijent za investitore i stalno poboljšavamo uslove za život građana. Oslonili smo se na sopstvene resurse i od republičke vlasti nismo tražili ništa što nam ne pripada. Ranijih godina, vlast je, zbog političke podobnosti, favorizovala neke predsednike opština, poput Rake, Bidže i drugih, ali kad su otišli s vlasti, te opštine su se suočile s velikim problemima. I sada postoji nekoliko opština koje republička vlast favorizuje, poput Jagodine ili Kragujevca, kojim upravlja sin bivšeg šefa države, a Kragujevcu preti bankrot. U Čajetini smo shvatili da sami moramo da razvijamo svoju opštinu i to uspešno radimo. To jeste teži put, ali je dugoročan i uspešan, a oni koji su podržali Aleksandra Vučića, koji zloupotrebljava institucije i od Srbije je napravio feud, vrlo brzo će se posipati pepelom.

Centralizacija i diskriminacija

Na sceni je neviđena centralizacija, što je u suprotnosti sa programom stranke na vlasti, čiji je prioritet ulazak Srbije u EU. U Čajetini brinemo o zaštiti za životne sredine i ulažemo u ekološke projekte, štitimo interese države, borimo se da mladi ostanu u Srbiji, da žive od svog rada, a ne da budu ucenjivani i da prikupljaju kapilarne glasove kako bi ih politički komesari zaposlili. Vlada pokušava da preuzme ingerencije lokalnih samouprava, a u većini njih je režim Aleksandra Vučića „upodobio“ stranačke sastave lokalnih vlasti sa stranačkom strukturom Vlade Srbije. Uz sve to, nezapamćena cenzura je u medijima i to nije demokratija, nego diktatura. Samo zato što „SNS“ nije na vlasti u Čajetini, trpimo nezapamćenu diskriminaciju, šikaniranje i ucenjivanje. Protiv toga se borimo, ali ničija nije gorela do zore, pa neće ni Aleksandra Vučića, jer će narod shvatiti s kim ima posla – poručio je Stamatović.

Neispunjena obećanja’]

Zorana Mihajlović je, gostujući sa mnom u jednoj TV emisiji, rekla da će 2017. biti izgrađen auto-put do Zlatibora, a taj put ide drugom trasom. I Aleksandar Vučić je, uoči parlamentarnih izbora, obećao da će auto-put ići preko Zlatibora i da će se 2017. do Zlatibora stizati za sat i po. Pred parlamentarne izbore 2016. najavio je otvaranje aerodroma „Ponikve“, kod Užica, za avgust prošle godine, ali su njegovi mentori rekli da to ne sme da uradi i da će svi aerodromi u Srbiji biti vezani za Aerodrom „Nikola Tesla“. To znači da će Vučićevi prijatelji Arapi upravljati svim vazdušnim lukama u Srbiji, što bi bio presedan u regionu da država omogućava strancima da kontrolišu sve njene vazdušne luke. „Zlatiborski okrug“ je jedini u Srbiji koji beleži spoljnotrgovinski suficit i sa aerodromom „Ponikve“ i auto-putem imao bi odlične prilike za razvoj, ali to u vladajućoj strukturi izgleda da ne žele – smatra Stamatović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari