Brze mere Vlade neće doneti i brzi rast 1

Može li se kratkoročnim merama, kako najavljuje premijerka Ana Brnabić, nadoknaditi manjkovi u BDP-u prvom polugodištu, koji su prema njenim rečima nastali zbog suše i hladnog vremena zimus.

Ona je izrazila nadu da će BDP ove godine porasti za 2,5 odsto iako je planiran rast od tri odsto i nakon prošlogodišnjih 2,8 odsto, kao i da bi ove mere mogle u drugoj polovini godine nadoknaditi bar 0,2 do 0,3 odsto BDP-a. Do zaključenja broja nismo dobili odgovore iz kabineta predsednice Vlade o kojim merama se radi i da li su one već pokrenute s obzirom da su skoro dva meseca drugog polugodišta već prošla, ali iz njenih izjava se da zaključiti da se radi o infrastrukturnim radovima, a pre svega čišćenju kanala za navodnjavanje i subvencijama za kupovinu traktora.

Vladimir Gligorov, stručnjak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ukazuje da to što se srpske vlasti pozivaju na vremenske nepogode „ne odgovara činjenicama“.

– U prvom kvartalu je rast bio ispod dva odsto i kada se izuzme efekat zime, jer su podbacila ulaganja i porastao je uvoz. Za drugi kvartal nemamo detaljnije podatke, ali opet izvoz ne raste brže od uvoza, usled čega je efekat neto izvoza verovatno negativan. Imajući u vidu rast uvoza, potrošnja domaćinstava je verovatno u porastu (bila je u prvom kvartalu), a verovatno donekle i javna potrošnja, što znači da nema dovoljno ulaganja pošto je njihov rast u prvom kvartalu podbacio. Pitanje je takođe koliko je suša uticala na prva dva tromesečja, a i inače, podaci o poljoprivrednoj proizvodnji uvek kasne prilično, tako da nije jasno koliko je to uopšte moglo pouzdano da utiče na podatak o rastu u drugom kvartalu“, objašnjava Gligorov dodajući da će uticaj suše biti značajan u trećem kvartalu.

On razloge za nedovoljna ulaganja vidi u tome što javna preduzeća verovatno „ne ulažu iz fiskalnih razloga i pune budžet“.

„Država kasni sa ulaganjima, verovatno iz razloga neorganizovanosti i korupcije, dok privatnici ulažu samo iz ostvarenog profita, i to verovatno ukoliko izvoze, dok je pristup kreditima ograničen usled još uvek visokih nenaplativih potraživanja“, kaže on, uz napomenu da se takva situacija ne može brzo promeniti. Svakako ne povećanjem plata u javnom sektoru i penzijama i javnim ulaganjima koja mogu brzo da se realizuju. On primećuje i da rast zaposlenosti u situaciji kada privredni rast stagnira znači da se smanjuje produktivnost.

„Zaista, ako se ozbiljno ne reformiše fiskalna politika i ne uvede red u javni sektor i ne sprovede finansijska konsolidacija i uz sve to podstakne preduzetništvo, socijalni i politički pritisci će ojačati. Kako nema prostora za povratak na politiku potrošnje, jer su bilansna ograničenja sveprisutna, ako se odustane od potrebnih promena, povećaće se politički problemi“, zaključuje Gligorov.

Nikola Pavičić, počasni predsednik Tarketa iz Bačke Palanke, najave da se kratkoročnim merama podstiče BDP komentariše rečima „aspirinom se ne može lečiti teška bolest“.

„Naša ekonomija ima sistemske probleme, a četiri su glavna. Privreda je nelikvidna zbog loše monetarne politike poslednjih 18 godina, zatim loše poreske politike, loše kamatne politike i precenjenog deviznog kursa. Ako se ove četiri stvari ne reše, a to su prave reforme, nikakve palijativne mere neće pomoći“, napominje Pavičić.

On ističe i da, da bismo imali veće efekte od domaće potrošnje, treba promeniti raspodelu BDP-a, jer lavovski deo ide spekulantima i finansijskom sektoru, a mali deo radnicima, službenicima, onima čija potrošnja treba da pogura BDP.

„Sve vlade od 2000. prave istu grešku i drže sistem koji guši proizvodnju i bave se sitnim merama“, kaže on i dodaje da bez domaćih investicija nema privrednog razvoja.

Ekonomista Milan Kovačević ističe da se stanje sa našim BDP-om teško može popraviti, a posebno na kratak rok.

„Umesto tih kratkoročnim mera trebalo bi da porazmislimo da li imamo grešku u sistemu. Glavni zadatak naše vlasti bio je da smanji budžetski deficit. U prvoj polovini ove godine javni prihodi rastu devet odsto, a isto toliko su porasli i u 2016. Ako uzimate sve više od privrede da stabilizujete javne finansije logično je da će privreda imati probleme“, objašnjava ovaj stručnjak.

Prema njegovim rečima, da bi se povećala proizvodnja moramo imati rast investicija.

„Ako država sve više uzima, privredi ostaje sve manje sopstvenih sredstava, a banke ne odobravaju kredite tako lako. Ne bi trebalo da pričamo o krpljenju statistike BDP-a nego o privrednom rastu zasnovanom na drugim temeljima koji bi doneli bar šest odsto rasta kako bi krenuli da pristižemo druge zemlje. Poslednjih pola decenije naš rast je ispod svetskog proseka „, kaže Kovačević.

Slobodan Petrović, nekadašnji generalni direktor Imleka, a sada vlasnik firme za proizvodnju i izvoz digitalnih rendgena, uočava dva strateška problema privrede: precenjen devizni kurs i izloženost domaćih preduzeća zapadnoevropskoj konkurenciji zbog primene SSP-a.

„Precenjen kurs zaustavlja rast i stvara nezaposlenost i umesto da okolnost da nemamo fiksni kurs iskoristimo za privredni rast, nama privreda ne raste dovoljno brzo. Da bi se privredni rast podstakao povećanjem plata i penzija potrebno je njihovo mnogo veće povećanje nego što mi to možemo“, smatra Petrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari