Evropska podrška razvoju srpskog preduzetništva 1

Uprkos podacima koji ukazuju na postepeno poboljšanje, visoka stopa nezaposlenosti ostaje jedan od ključnih problema Srbije. Taj problem je posebno izražen u nedovoljno razvijenim područjima na jugu i jugozapadu zemlje, gde procenat nezaposlenosti u nekim opštinama dostiže 50 odsto.

Ovakvo stanje za posledicu ima odlazak, najčešće mladih i najkvalifikovanijh ljudi, koji se u potrazi za poslom sve češće odlučuju da napuste Srbiju. Osim toga, sa izrazito negativnim prirodnim priraštajem ova područja polako izumiru. I mada nema čarobnog štapića kojim bi se problem rešio preko noći, činjenica je da bi privlačenje investicija, reindustrijalizacija, posebno u onim sektorima gde Srbija ima komparativnu prednost, uz otvaranje velikih preduzeća, svakako doprinelo poboljšanju situacije. Srbiji su, nesumnjivo, potrebni industrija i velika preduzeća, ali teško je, ako ne i nemoguće, govoriti o uspešnoj i razvijenoj ekonomiji i visokoj zaposlenosti bez konkurentnih i inovativnih malih i srednjih preduzeća. S druge strane, iako ta preduzeća generišu 70 odsto zaposlenosti, postoji prostor za njihov dalji razvoj, ali i niz prepreka na tom putu. Deo problema je svakako finansijske prirode, jer malo je potencijalnih preduzetnika koji su spremni da sopstvena sredstva investiraju u započinjanje biznisa. Uprkos tome, dobijanje kredita, posebno ako govorimo o preduzećima koja se tek osnivaju, praćeno je ispunjavanjem zahtevnih uslova koji štite kreditora i koje često nije moguće ispuniti.

Iskustva Evropskog PROGRES-a, razvojnog programa koji finansiraju Evropska unija i Vlada Švajcarske, a koji podržava razvoj opština na jugu i jugozapadu Srbije, pokazuju da je neophodno unaprediti ljudske resurse. Kratkoročno, različiti programi edukacije, obezbeđivanje ekspertske podrške i slične mere mogu pomoći da se premosti trenutni jaz. Dugoročno, neophodno je unaprediti sistem obrazovanja kako bi se veštinama i znanjem adekvatnije odgovorilo potrebama privrede, da ne govorimo o značaju naprednijih tehnologija i inovacija, kojima se konkurentnost proizvoda podiže na viši nivo. Treba naglasiti i to da svi ozbiljni privrednici žele da rade u predvidivom i fer okruženju. Zato je važno raditi na daljem poboljšanju efikasnosti i transparentnosti administracije, smanjenju sive ekonomije, a u svetlu pozitivnih rezultata fiskalne konsolidacije, za neke kategorije preduzeća treba smanjiti poreske i druge namete. Ima pokazatelja da Vlada Srbije ulaže napore u pravcu poboljšanja poslovnog ambijenta. Između ostalog, usvojena je Strategija za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća, i preduzetništva, pridaje se veći značaj domaćim investitorima, a učinjen je i pomak na uvođenju dualnog obrazovanja.

Nije izostala ni podrška, pre svega finansijska, Evropske unije. Pomenuću neke od aktivnosti koje su podržane preko programa Evropski PROGRES. Uz finansijsku podršku EU i Vlade Švajcarske obezbeđeno je dva miliona evra bespovratnih sredstava namenjenih razvoju preduzetništva i onih aktivnosti koje stvaraju osnovu za otvaranje radnih mesta. Zahvaljujući tome otvoreno je 95 preduzeća i zaposleno oko 200 ljudi. Programi pomoći preduzećima obuhvatali su nabavku opreme sa ciljem da se unapredi proces proizvodnje i kvalitet proizvoda – veliki broj korisnika je unapredio proizvodnju, povećao obim poslovanja, a direktno je podržano otvaranje 40 radnih mesta. Projekti realizovani u oblasti stručnog usavršavanja omogućili su obuku 275 osoba i zapošljavanje 154 ljudi. Finansijska podrška donatora bila je usmerena u infrastrukturno opremanje slobodnih zona u nekoliko opština i izradu tridesetak planova detaljne regulacije za područja koja imaju potencijal za privlačenje investicija. Podržano je nekoliko preduzeća koje zapošljavaju ranjive društvene grupe.

Osim Evropskog PROGRES-a, Srbija je uključena i u šire evropske inicijative. Pomenuću Program COSME, koji pruža podršku malim i srednjim preduzećima i njihovom pristupu stranim tržištima, a podrazumeva davanje zajmova i investicije u kapital preduzeća, dok je Horizont 2020 usredsređen na finansiranje naučnih istraživanja i podržavanje inovativnih malih i srednjih preduzeća. Prvi deo finansijskog sporazuma IPA 2016 za Srbiju, koji je potpisan u junu 2017, predviđa dodelu 48,7 miliona evra bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti. Da zaključimo. Vlada Srbije svakako ima ključnu ulogu u stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja, te u osmišljavanju i primeni mera koje treba da omoguće preduzećima da uhvate priključak sa onim iz uspešnijih ekonomija, ali iskustva zemalja članica EU, i evropski fondovi su, takođe, nešto na šta treba računati, u nastojanjima da se unapredi ekonomija i poveća zaposlenost.

Autor je nacionalni menadžer razvojnog programa Evropski PROGRES

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari