Ren i jabuke našli put do ruskog tržišta 1Foto: FI/Haseeb Igbal

Ren proizveden u Srbiji i jabuke iz Laktaša imaju otvoren put do ruskog tržišta, a učinjeni su i prvi koraci u saradnji visokoškolskih ustanova čiji je krajnji cilj da u oblastima koje kod nas nisu zastupljene Tambovski državni univerzitet „G. R. Deržavin“ formira zajedničke fakultete, prema najavama, u Zrenjaninu i Banjaluci.

To su prvi vidljivi rezultati petodnevne posete delegacije Srbije i Republike Srpske ruskom gradu Tambovu.

Boravak u tom gradu, sedištu istoimene oblasti, započeo je upravo na Univerzitetu gde je prošle nedelje otvoren tradicionalni Dan nauke, na kome su i dva člana srpske delegacije, braća Aleksandar i Filip Jelić, imala prezentaciju novog načina postavljanja keramičkih pločica, što je njihova inovacija. U isto vreme, studentima lingvistike, istorije, žurnalistike i političkih nauka sa tog Univerziteta, vođa delegacije, dr Velibor Stević održao je dvočasovno predavanje o odnosima Srbije i Rusije.

– Ruska strana je prihvatila da zajedno organizujemo izvoz rena na to tržište, ali žele i da uđu u kooperantski odnos, da ulože zemljište i počnu proizvodnju po mojoj metodologiji i recepturi. Reč je o eksperimentalnom uzgoju koji primenom specifičnog koncentrata i pod određenim uslovima, uvećava prinos i za više od sto odsto – kaže za Dabas Aleksandar Sretenović, koji uz ostale poslove, na registrovanom gazdinstvu Jasenak, nadomak Obrenovca, razvija novu tehnologiju.

Najdalje se odmaklo u razgovorima o saradnji visokoškolskih ustanova, a Ivanka Gajić, dekanka Fakulteta za sport sa Univerziteta Union „Nikola Tesla“, inače zadužena za te pregovore, objašnjava da je reč o ozbiljnom projektu sa velikim univerzitetom koji u svom sastavu ima 16 fakulteta, 13.000 studenata iz 64 zemlje.

– Za nas bi takva saradnja predstavljala naučno prosvetni most između dva bratska naroda. Spremni smo da ponudimo najbolji kadar kojim raspolažemo, nudimo i partnerstvo sa lokalnim samoupravama koje su brze, konkretne i svoje aktivnosti obavljaju bez administrativnih kočnica. Na osnovu potreba gradova Zrenjanina i Banjaluke, razgovaralo se o nekoliko fakulteta, poljoprivrednom, mašinskom, šumarskom, medicinskom, IT, kao i o umetničkim fakultetima – ističe Gajićeva.

Inače, grad Zrenjanin je predstavio i druge investicione mogućnosti, a prema rečima Sime Salapure, pomoćnika gradonačelnika tog grada, lokalna vlast se trudi da u jakoj konkurenciji gradova i zemalja bude jedna od najatraktivnijih sredina za ulaganje.

I domaćini su ukazali na olakšice koje ruska država daje izvoznicima, a koje pogoduju stranim firmama, kao i da modeli mešovitih preduzeća lakše nalaze kupce u zapadnim zemljama. Predstavljene su i konkretne pogodnosti za investitore u građevinarstvu, objašnjene mogućnosti i lokacije sa gotovim projektima koje bi mogle da zainteresuju srpske građevinare, poput rekonstrukcije stadiona „Spartak“.

Kako se proizvodi na nekoliko hektara?

Studente Tambovskog državnog univerziteta, gde je dr Velibor Stević održao predavanje o rusko-srpskim odnosima, naročito su interesovala događanja iz poslednje decenije. Stević, koji od ranije ima uspostavljenu saradnju sa ovim Univerzitetom, objašnjavao je stav Srbije prema NATO-u, uzroke i epilog bombardovanja 1999. godine, ulogu Rusije u UN i SB po pitanju Kosova, odnos prema sankcijama koje su uvedene Rusiji ,“migovima“… Brojna pitanja bila su posvećena privrednim temama – koliki je srpski BDP, prosečna plata, kako se proizvodi na imanju od nekoliko hektara…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari