Plantažni uzgoj uz podršku države 1

Divlji nar, koji je u Crnoj Gori poznat pod nazivom šipak, polako, ali sigurno, osvaja kako poljoprivredne proizvođače, tako i potrošače.

I nije mu potrebna reklama „Kupujmo domaće“ jer je ne samo vrhunskog kvaliteta, već je i autohtoni proizvod. Cijena od pet eura za litar soka od divljeg nara nije baš popularna, ali imajući u vidu kvalitet, kao i ljekovita svojstva te biljke, ne čudi što se sve količine koje proizvođači ponude brzo prodaju. Od nara se još prave džem i vino, ali kupci su najviše zainteresovani za sok. Na prvi pogled, uzgajanje divljeg šipka nije zahtjevan posao, s obzirom na to da je riječ o samonikloj biljci, kojoj treba samo dosta sunčanih dana i vode, bez drugih agrotehničkih mjera. S druge strane, međutim, za litar soka potrebno je nekoliko kilograma divljeg nara (zavisno od kvaliteta roda), uz to i potražnja raste, pa su to razlozi za povećanje broja poljoprivrednih proizvođača, koji se opredjeljuju za plantažni uzgoj.

Jedan od njih je i Budo Brajović, poljoprivredni proizvođač iz sela Jelenak pored Danilovgrada, koji osim kvalitetnog soka, proizvodi i sadnice divljeg nara, i to ne samo za svoje potrebe, već i za tržište i, kako kaže, zadovoljan je „jer za sadnicama vlada sve veće interesovanje“. Sadnice divljeg šipka, inače, koštaju od jedan do četiri eura, zavisno od starosti, a šipak počinje da rađa tek nakon četiri godine. Berba divljeg šipka je u jeku a sagovornik Danasa procjenjuje da će ubrati između 4.000 i 5.000 kilograma šipka i da će proizvesti oko 1.500 litara soka. Pošto je ova godina bila sušna rod je manji od očekivanog. Uprkos tome, Brajović planira da proširi plantažu šipka na dijelu imanja gdje su nekada bili plastenici sa povrćem. On, inače, stalno unapređuje svoju proizvodnju, a plan je da uskoro otvori otkupnu stanici i sokaru gdje će moći da se prerade veće količine nara.

Za sve veće interesovanje za uzgoj pojedinih voćarskih kultura, zaslužno je i resorno ministarstvo, koje raznim podsticajnim mjerama, i edukacijom, pruža podršku proizvođačima. „Za podizanje i opremanje voćnih zasada Ministarstvo poljoprivrede odobrava registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima bespovratnu pomoć koja iznosi 50 odsto od ukupne investicije, bilo da je riječ o fizičkim ili pravnim licima. Maksimalni iznos pomoći koju jedno poljoprivredno gazdinstvo može da ostvari u toku godine iznosi 5.000 eura“, kažu u tom ministarstvu. Potvrđeno nam je, takođe, da je za tu vrstu podrške ove godini stiglo dosta zahtjeva (podnose se na osnovu Javnog poziva a uslovi važe do 1. decembra), ali se ni jedan nije odnosio na uzgoj divljeg šipka. Ako je suditi prema izjavama pojedinih poljoprivrednika, koji se već bave uzgojem nara, moguće je da će već naredne godine konkurisati za tu vrstu državne podrške. Utoliko pre što je sve više onih koji shvataju da uzgajanje divljeg šipka, kao i prodaja soka, postaje sve unosniji posao. Svoj doprinos daju i lokalne samouprave, posebno Podgorica, koja je nedavno, u saradnji sa Gradskim tržnicama i pijacama organizovala manifestaciju „Priča o šipku“ na kojoj su građani mogli da se upoznaju sa načinom pripremanja soka, ali i da ga degustiraju.

Suša udvostručila cenu

– Cijena nara je, zbog suše, dvostruko viša nego prethodnih godina. Sada se kilogram nara prodaje za 60 centi, a prethodnih godina cijena se kretala oko 30 centi, što takođe govori o velikom interesovanju kupaca za ovaj proizvod. Cijena litra sirupa ostala je na nivou od pet eura. Problem je, međutim, da proizvodnja soka ne zadovoljava potrebe crnogorskog tržišta i to bi trebalo da bude dodatni motiv kako za povećanje površina pod divljim šipkom, tako i za veću proizvodnju soka – komentariše za Danas Budo Brajović, poljoprivredni proizvođač iz sela Jelenak pored Danilovgrada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari