Šumadijski "žitari" veruju u novi početak 1

Umesto očekivanog epiloga, i to neveselog, saga o agoniji kragujevačkog Centra za strna žita dobija novi nastavak koji, ako je suditi prema poslednjim zvaničnim informacijama, nagoveštava eventualni preokret, odnosno mogućnost opstanka te ustanove.

Kad je sredinom leta Skupština grada Kragujevca usvojila predlog da se u Centru 44 od ukupno 45 zaposlenih proglasi za tehnološki višak, i neupućenima je bilo jasno da je tom skupštinskom odlukom označen početak definitivnog gašenja najstarije agrarne ustanove na Balkanu.

Ta odluka trebalo je da bude realizovana u roku od dva meseca, što će reći do 28. septembra. Iako je taj rok prošao još gotovo pre dva meseca, svi zaposleni su i dalje na broju. Šta se to, u međuvremenu, desilo, pa Centar za strna žita i dalje opstaje? Desilo se to da je, kako se upravo saznaje, državni vrh Srbije koji je, na inicijativu poslovodstva Centra, zatražio od rukovodstva grada da ponovi razmotri slučaj te ustanove.

Neposredno uoči usvajanja skupštine odluke o proglašenju 44 zaposlena za tehnološki višak, v. d. direktora Centra za strna žita Blagoje Kovačević se otvorenim pismom obratio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

„Nisam naivan i ne verujem u čuda, ali nemam pravo da ćutim pred namerom vaših političkih saboraca u Kragujevcu da zatvore Centar za strna žita. Otuda od vas, zbog države Srbije, Centra za strna žita i zaposlenih u njemu, tražim da kragujevačke politikante, koje ste doveli na vlast, sprečite u nameri da unište jednovekovni rad i trud poljoprivredne nauke u Srbiji“, napisao je, između ostalog, Blagoje Kovačević u pismu koje je Vučiću prosleđeno 26. juna.

Kako Vučić na ovo pismo nije odmah reagovao, to su „kragujevački politikanti“ dva dana docnije doneli pomenutu odluku. Ovih dana se, međutim, saznaje da je predsednik Vučić, ipak, reagovao, i to posredstvom generalnog sekretara Predsedništva Nikole Selakovića, koji je rukovodstvo Centra obavestio da će „biti preduzete mere po tom pitanju“, te da će od gradske uprave biti zatraženo da preispita odluku o tehnološkom višku u Centru.

– Ustanova je i dalje na budžetu za 2017, a očekujemo da država i grad, koji je od Vlade Srbije preuzeo vlasništvo nad Centrom, ponude socijalni program za koji se već izjasnilo dvanaest zaposlenih. Očekujemo i odluku da se prinadležnosti sedmoro naučnih radnika Centra obezbeđuju posredstvom finansiranja naučnih projekata, tako da bi na platnom spisku ustanove u dogledno vreme ostalo 26 zaposlenih. Nakon toga bi se pravila nova sistematizacija radnih mesta, kojom bismo došli do optimalnog broja zaposlenih, čime bi se stekao osnovni uslov za samostalno, odnosno poslovanje Centra bez pomoći sa strane – kaže Blagoje Kovačević za naš list.

Proizvodnja komercijalnog semena bi, prema njegovim rečima, bila nastavljena sa kooperantima kako u centralnoj Srbiji, tako i u Vojvodini, pri čemu bi Centar ostvario dobit na osnovu autorskih prava na priznate sorte te ustanove. Sve ovo, svakako, pod uslovom da država i grad ponude socijalni program za prekobrojne koji žele da odu iz ustanove i odobre projektno finansiranje naučnih radnika. Ukoliko ta i takva podrška države izostane, sudbina Centra će, izvesno, biti zapečaćena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari