Vujović: Novac od koncesije za investicije i vraćanje dugova 1Foto: Fonet

Za šta će biti upotrebljeno 417 miliona evra, koliko će državi pripasti od jednokratne naknade za koncesiju aerodroma „Nikola Tesla“, pitanje je kojim se javnost bavi od momenta kada je francuski Vansi izabran za budućeg upravnika beogradske vazdušne luke.

Sudeći po jučerašnjoj izjavi ministra finansija Dušana Vujovića datoj Danasu, izvesno je samo da sredstva neće otići u potrošnju, a o tome za šta će konkretno biti upotrebljena, Vlada još nije odlučivala.

– Još nismo razmatrali ni koja će biti dinamika priliva sredstava ni kako ćemo ih trošiti, ali smo na početku trogodišnjeg programa koji je podržao MMF rekli da će prihodi od prodaje ili koncesija biti upotrebljeni za strateške ciljeve, raniju otplatu najskupljih dugova i produbljavanje uloge države u finansiranju investicionih projekata, a ne za potrošnju – rekao je Vujović za naš list, na marginama međunarodne Juromani konferencije koja se održava u Beču.

Odgovarajući o tome koji je njegov stav o najboljoj nameni ovog novca, Vujović kaže da je za ovu godinu planirano da „bilo iz tekućih viškova, bilo iz ovih priliva otplatimo, odnosno ne refinansiramo najskuplje kredite koji dospevaju tokom ove godine“.

– To su krediti sa stopama od sedam, 7,5 odsto i osam odsto – kaže ministar.

Vujović tvrdi da Vlada „nije eksplicitno planirala“ novac od koncesije u budžetu za 2018. jer nije mogla zasigurno da računa na njih, pa će ta sredstva sada biti korišćena kao dopunska.

– Ako smo planirali da se zadužimo za neku investiciju, da se sada ne zadužujemo nego da trošimo novac od (koncesionog) priliva, a s druge strane da iskoristimo deo tog priliva da otplatimo najskuplje kredite – dodaje Vujović, navodeći da će o tome na kraju odlučiti Uprava za javni dug, „na osnovu strategije koju ćemo usvojiti“.

Vujović je inače na konferenciji izneo vrlo optimističke procene o smeru kretanja srpske ekonomije, ponovivši da očekuje rast od „tri, tri i po odsto, a možda i više“. Kako je rekao za srpske medije, „očekujemo natprosečno oživljavanje proizvodnje u poljoprivredi i oporavak proizvodnje uglja i energije“. To su, kako je ocenio, ciklični faktori „koji su prošle godine bili protiv nas, a ove će doprineti rastu BDP-a“.

– Na malo duži rok, glavni faktor rasta će biti naša sposobnost da završimo institucionalne reforme, da privučemo velike investitore i da završimo čišćenje finansijskog sektora. Uz to, mnoge zemlje se okreću digitalnoj ekonomiji, što nudi mnogo načina da se poveća produktivnost. Mi sada smanjujemo nezaposlenost, u narednom periodu akcenat treba da bude na povećanju produktivnosti – ocenio je ministar.

Činjenicu da je Srbija u 2017. imala rast od samo 1,9 odsto, znatno ispod proseka regiona, Vujović između ostalog pripisuje i tome što je Srbija reforme počela kasnije i što za razliku od ostalih zemalja regiona ona i dalje „rešava probleme disfunkcionalnih preduzeća“.

– Kad se to završimo, onda ćemo imati čistu situaciju. Ali, važnije je da se okrenemo tome kako će izgledati srpska privreda za pet, 10 ili 20 godina. Učešće visokovrednih usluga kod nas je izuzetno potcenjeno. Treba nam modernizacija poljoprivrede i rast visokovrednih industrija. Zemlje koje najbrže rastu, poput baltičkih zemalja, to uglavnom zasnivaju na IT sektoru, a Srbija ima dobre pretpostavke za to – optimistično zaključuje Vujović.

Oprost duga rešenje za gubitaše

Prema Vujovićevim rečima, Srbija je došla do kraja procesa u kojem rešava problem preduzeća u restrukturiranju.

– Već dve godine smo u fazi u kojoj ta preduzeća nastavljaju restrukturiranje, ne zato što ih država štiti, već zato što ih poverioci i banke štite, jer traže racionalno rešenje. Mi pokušavamo da nađemo formulu da im ponudimo dovoljno nisku cenu energenata i osnovnih imputa, a da nađemo i njihovo mesto na tržištu. To se može uraditi ili preko strateških partnera ili restrukturiranjem u kojem svi pristanu da im oproste deo dugova da bi preduzeće imalo novi početak, kao što je primer Galenike. Očekujem da ćemo ovaj proces privesti kraju tokom 2018. godine – kaže Vujović.

Optimisti i u zemljama regiona

Uvodni panel ministara finansija regiona ostavio je utisak da nijednoj zemlji ne ide loše, već da čitav region grabi napred u punoj brzini. Pored Vujovićevih pozitivnih ocena o sprovedenoj konsolidaciji, očekivanju rasta u 2018. i poboljšanju kreditnog rejtinga Srbije, slične opaske na račun svoje države izneo je i hrvatski ministar finansija Zdravko Marić. On se pohvalio kako je i Hrvatskoj pre nekoliko dana agencija Fič povećala kreditni rejting te kako je za dve godine javni dug smanjen za sedam odsto.

– Ulazimo u mirniji period razvoja – ocenio je Marić, koji je zasluge za to pripisao jačanju industrijske proizvodnje, maloprodaji i oporavku građevinarstva. Članstvo u EU, po njegovim rečima, Hrvatskoj je donelo najveću korist u pristupu jedinstvenom tržištu.

– Stimulisanje rasta, fiskalna konsolidacija kao racionalno korišćenje resursa, a ne samo kao štednja i poreska reforma koju smo prvu sproveli, bile su tri mere koje su dovele do smanjenja javnog duga Hrvatske – rekao je Marić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari