Žene najviše diskriminisane na tržištu rada 1Foto: Lj. Bukvić

Gotovo 92 odsto poslodavaca u Srbiji i 84 odsto zaposlenih smatra da postoji diskriminacija na tržištu rada, ali je dve trećine ispitanika u istraživanju Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i GIZ-a reklo da je nisu lično doživeli.

Istraživanje koje je obuhvatilo period od osnivanja institucije Poverenika 2010. do prošle godine pokazalo je da je na tržištu rada diskriminacija najzastupljenija u postupku zapošljavanja po osnovu članstva u političkim, sindikalnim organizacijama, zatim slede bračni i porodični status, kao i invaliditet.

– Najdrastičniji slučajevi tiču se žena, to su otkazi nakon povratka sa porodiljskog, manja mogućnost napredovanja na poslu, u slučaju mladih diskriminacija je najčešća zbog nedostatka iskustva, problema imaju i osobe sa invaliditetom i Romi, gotovo 90 odsto romskih porodica nema nijednog zaposlenog člana – rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Istraživanje je pokazalo da je više od 80 ispitanika među poslodavcima, zaposlenima i nezaposlenima reklo da se uslovima konkursa pojedine grupe stavljaju u neravnopravan položaj, da se na razgovoru za posao postavljaju pitanja o bračnom statusu, te da su radna mesta neprilagođena osobama sa invaliditetom.

Na pitanje da li u Srbiji postoji zapošljavanje na osnovu stranačke pripadnosti čak 100 odsto poslodavaca i 92 odsto zaposlenih od više od 1.100 učesnika u istraživanju odgovorilo je da postoji. I jedni i drugi najviše percipiraju osobe sa invaliditetom kao najugroženije na tržištu rada, potom starije i osobe drugačijih političkih uverenja.

– Prvi put imamo nulu kao procenat, jer nijedan poslodavac nije rekao da nema diskriminacije, to znači da svi znaju da je ima, ne znamo da li na osnovu ličnog iskustva. Osim toga, visok je procenat onih koji kažu da su uslovi konkursa takvi da neku kategoriju diskriminišu, to je upozoravajuće- rekao je saradnik Instituta za uporedno pravo Mario Reljanović.

Upozoravajuće je, kako je rekao i to što je visok stepen diskriminacije Roma i što i u ovom istraživanju postoji više onih koji smatraju da su Romi loši radnici. Više od trećine radnika i poslodavaca reklo je da “nemaju ništa protiv Roma, ali da oni ne vole da rade”.

Većina preporuka prihvaćena

Tokom 2018. na adresu Poverenika stiglo je između 1.400 i 1.500 prijava, a toliko, kako kaže Brankica Janković, očekuju da bude i u 2019. Od svih preporuka koje je ova institucija dala, od 80 do 90 odsto, je prihvaćeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari