Filmska priča o reci bogova 1

Magiji Dunava, posebno u delu Đerdapske klisure, nije odoleo ni mr Danilo Petrović, profesor biologije u Negotinskoj gimnaziji, koji je svoje impresije, znanje i dugogodišnje iskustvo pretočio u petnaestominutni film koji je nazvao „Dunav, reka bogova“.

U tome su mu pomogle kolege iz Negotinske gimnazije, koja potpisuje i produkciju ovog zanimljivog i poučnog video-ostvarenja. Uoči Dana Dunava, koji se obeležava 29. juna, profesor Petrović je za Danas objasnio svoje motive i priču o ovom filmu.

– Želja mi je da promovišem prirodne lepote istočne Srbije. Međutim, bavim se i problemima ugrožavanja prirode i uništavanja prirodnih resursa. Ovim filmom želeo sam da dotaknem Dunav i njegove lepote u delu Nacionalnog parka Đerdap. Govoreći o tome, neizbežne su istorijske priče o njegovom pregrađivanju, kao i o flori i fauni zaštićenog područja. Preko filmova najbolje se dočaravaju prirodne vrednosti određenih područja, ali su i edukativni, jer mogu da deluju na šire građanstvo budeći njihovu ekološku svest, objašnjava za Danas svoje motive Danilo Petrović, koji je pronašao i recept da svoje učenike „zarazi“ prirodom i potrebom njene zaštite i očuvanja.

Đaci profesora Petrovića vole prirodu i redovno to i dokazuju. Učesnici su opštinskih, okružnih i republičkih takmičenja biologa. Učili su i mnogo više naučili na sekcijama biologije o genetski modifikovanoj hrani, matičnim ćelijama za lečenje bolesti, zagađivačima koji su povećali broj kancerogenih oboljenja na prostoru istočne Srbije. Uspeli su da naprave presu za reciklažu limenki, koja čeka da nađe svoje mesto u krugu škole, kako bi ovaj otpad bio upotrebljen na koristan način.

– Autoritet nastavnika je važan faktor kod uvođenja učenika u samostalan rad, ali je veoma važan i njihov osećaj kontrole, kao i pohvale za dobar rad, otkriva svoje metode Petrović o dodaje da se ekološka svest ne sastoji samo od znanja, „jer znanja bez uverenja i praktične primene ne znače mnogo.“

On smatra da je za učenike terenski rad veoma bitan, kako bi oni mogli da proveravaju svoja znanja iz različitih oblasti: zaštite i unapređivanja životne sredine, odgovornog i racionalnog korišćenja i odlaganja različitih otpadnih materija u svakodnevnom životu i osećanja dužnosti da čuvaju prirodu i da je vole. Ovakav stav potvrđuje učešće učesnika profesora Danila u obeležavanju značajnih ekoloških datuma, kao i osnivanje i aktivan rad Ekološkog udruženja „Badem“, čiji je on predsednik.

Inače, uz godinu osnivanja „Badema“ vezuje se i organizovanje edukativnog letnjeg kampa u obližnjoj Vratni, koji se u periodu od 2003. do 2011. godine, bavio proučavanjem flore i vegetacije ovog lokaliteta Vratna, promovisanjem ovog područja kao turističkog resursa Negotinske Krajine i širenjem ekološke svesti u očuvanju čiste životne sredine. Kroz ove kampove prošlo je 450 osnovaca i srednjoškolaca. Tokom trajanja kampa profesor Petrović i njegovi đaci popisali su oko 430 biljnih vrsta.

Pomoć Ministarstva za projekte „Badema“

„Badem“ i profesor Petrović organizovali su i izložbe lekovitog bilja, zdrave hrane, likovne o reciklaži papira i slične. Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja prepoznajući značaj aktivnosti negotinskog ekološkog udruženja, finansijski je pomogla nekoliko važnih projekata, od kojih su po ostvarenim dometima najzanimljiviji: „Vratna za sva vremena“ i „Negotin, moj grad“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari