Izdavači protiv pretvaranja Sajma knjiga u hipermarket 1Foto: Stanislav Milojković

Udruženje profesionalnih izdavača Srbije – UPIS, koje okuplja više izdavačkih kuća, saopštilo je juče da „zahteva programsku i koncepcijsku obnovu Beogradskog sajma knjiga kao kulturne manifestacije od nacionalnog i međunarodnog značaja“.

Dan pre UPIS-a iz istog razloga oglasilo se i JP Službeni glasnik, čiji je Kolegijum dalje učešće na Beogradskom sajmu knjiga uslovio javnom debatom o tome kako da se spreči gubljenje kulturne dimenzije ove manifestacije. Iako pojedini izdavači pokušavaju da vrate u žižu kulturne javnosti dve decenije staru sajamsku dilemu „kultura“ ili „komercijala“, predsednik Odbora Sajma Zoran Avramović kaže za Danas da „hteo to neko ili ne, knjiga je koliko kulturno, toliko i tržišno dobro, a da je na izdavačima da sami odluče da li će na Sajmu učestvovati ili ne“. Avramovićev stav dele i izdavači kojima ne smeta sadašnji koncept Sajma, poput beogradske Lagune, čiji je vlasnik Dejan Papić, kako prenose beogradski mediji, izjavio da „ne razume ovakve pokušaje diskreditacije jedne od retkih preostalih svetlih tačaka u srpskoj kulturi“.

UPIS, u kome su: Clio, Arhipelag, Akademska knjiga, Geopetika, Evoluta, Karpos, Orion art, Samizdat B92, Zavet, Fedon…, juče je uputio javni protest zbog „načina na koji je organizovan i osmišljen upravo završeni Beogradski sajam knjiga“. U saopštenju se ocenjuje da je reč o „izneveravanju najboljih tradicija Sajma, ugrožavanje javnog i kulturnog interesa, nepoštovanje vitalnosti, značaja i raznovrsnosti profesionalnog srpskog izdavaštva a, iznad svega, nepoštovanje autora i čitalaca“.

„Umesto da promoviše domaće i strane pisce, književna dela i humanistička ostvarenja, Sajam knjiga je ove godine prevashodno promovisao ličnosti iz sveta supkulture, zabavne i nižerazredne sadržaje, brendove koje nemaju nikakve veze sa literaturom i populistički ukus. Nevešti spinovi, koji su po inerciji govorili o ‘kulturnom događaju’, nisu mogli da prikriju više nego vidljivu činjenicu da je Sajam knjiga pretvoren u hipermarket s rđavom estetikom, velikom bukom i neadekvatnim uslovima za rad novinara i bibliotekara. Prodajna aktivnost postala je praktično jedini sadržaj Sajma knjiga“, tvrde u UPIS-u.

Odboru Sajma UPIS zamera to što „deluje kao agencija za prodaju prostora, a ne kao programski savet, jer je raspodela prostora na ovogodišnjoj manifestaciji učinjena sa očiglednom namerom da se potisnu profesionalni izdavači koji objavljuju vrhunska dela savremene srpske i svetske književnosti i humanistike, a da se naglase zabavni i niskožanrovski sadržaji“.

I Službeni glasnik smatra da „učešće ozbiljnih izdavača ima smisla samo ako se Sajmu knjiga vrati kulturni značaj“. Jelena Trivan, direktorka ove izdavačke kuće, kaže da Glasnik „nije otvorio pitanje mogućeg neučestvovanja na Sajmu zbog ličnih razloga i osujećenosti, jer je uvek imao dobar tretman i prodaju, veliki broj nagrada, nego da je reč želji da Sajam ostane kulturna institucija, a ne tržišna i prodajna“.

– Legitimno je da oni koji vode Sajam imaju pravo da požele da on ima prodajni karakter i da se njegova vrednost meri prodatim kartama. Mi u tom slučaju nemamo tu šta da tražimo. Ono što Srbija nema i zbog čega je Sajam referentna tačka na kulturnoj mapi Jugoistočne Evrope jeste velika kulturna manifestacija posvećena knjizi na kojoj možete sresti pisce, izdavače, kupce autorskih prava i razmeniti mišljenje o novim tendencijama. Umesto toga imamo veliku tržnicu na kojoj se podaju knjige i gde retko ko može da sazna nešto novo o književnosti i izdavaštvu – rekla je juče Jelena Trivan u razgovoru sa novinarima na otvaranju Glasnikove knjižare „Novi Plato“ na Studentskom trgu.

Ona ističe da Službeni glasnik od sledećeg sajma očekuje „ozbiljan odbor selektora koji će odlučiti ko može da bude u zvaničnom sajamskom programu i da li će u sajamsko-izlagačkom delu učestvovati oni koji izdaju knjige ili oni koji su doneli svoj lager da prodaju“. Glasnik trži od Sajma i jasnije kriterijume i strožu selekciju kad je reč o prijavljivanju za sajamske nagrade, jer, po sadašnjim kriterijumima, „izdavački poduhvat godine hipotetički jednako mogu da budu sabrana dela Stanislava Vinavera i neke modne blogerke“.

Prema rečima Jelene Travan, Glasnik nije želeo da otvara ovu polemiku tokom 62. Beogradskog sajma knjiga, jer je „poštovao regionalni značaj manifestacije koja treba da prihoduje i ugošćava goste“. Sad posle Sajma, ističe Trivan, vreme je da se ono što se priča po kuloarima pretvori u javnu debatu i da je „prirodno da to učini najveći i najnagrađivaniji izdavač u Srbiji i regionu, a ne mali izdavači koji se bore za pet kvadratnih metara sajamskog prostora“.

Zoran Avramović, predsednik Odbora Sajma knjiga, kaže za Danas da postoje kriterijumi za rad Sajma, a da je na samim izdavačima da odluče da li će na njemu učestvovati ili ne.

– Ako neko ne želi da učestvuje na Sajmu, mi ga ne možemo naterali. Ali, svako ko se ne pojavi gubi u svakom pogledu, imajući u vidu tradiciju Beogradskog sajma knjiga – napominje Avramović.

Komentarišući predloge pojedinih izdavača da kao finansijeri Sajma knjiga dobiju veći uticaj na njegov program, koncepciju, organizaciju, estetiku, uslove rada i izveštavanja sa ove manifestacije, Avramović kaže da tako nešto nije moguće, jer bi onda bilo hiljadu uticaja na Sajam. On napominje da izdavači mogu da daju svoje predloge, što se od njih i tražilo.

Uprkos kritikama, za sada nijedan od izdavača koji su učestvovali na 62. Beogradskom sajmu knjiga nije spreman za konačan „razlaz“. Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga, objašnjava za Danas da „Sajam knjiga zbog velike kulturne tradicije ne sme da se prepusti političkoj, komercijalnoj ili bilo kojoj drugoj zloupotrebi“.

– Arhipelag zahteva koncepcijsku i programsku obnovu Sajma kao kulturne manifestacije, a ukoliko do toga ne dođe u narednim mesecima, na realizaciji tog zahteva sarađivaćemo sa drugim izdavačima, našim piscima i čitaocima – najavljuje Božović.

U Beogradu se od 2013. krajem oktobra pored Međunarodnog sajma knjiga održava i „Mali sajam“ u Domu omladine, čiji organizatori smatraju da „svojevremeno propuštena prilika da se od Sajma napravi manifestacija koja bi bila zadovoljavajuća i za izdavače i za knjižare i za publiku“. Na „Malom sajmu“ knjige mogu da se kupe po sajamskim cenama, a broj izdavača je od svojevremeno Beopolisa, Fabrike knjige i Buke, ove godine porastao na dvadesetak, među kojima ima i učesnika „Velikog sajma“.

Novi Plato

Službeni glasnik juče je otvorio knjižaru „Novi Plato“ u delu legendarne knjižare Plato u kome su se nekada prodavali strani časopisi, sa ulazom iz Vasine ulice. „Otkada sam na čelu Glasnika, otvorila sam mnogo knjižara, ali ova knjižara na Platou je posebna. Obećavala sam da ćemo vratiti knjigu na Plato, jer je to godinama bila Glasnikova i moja želja, ali i želja mnogobrojnih studenata koji su nasledili svest da je Plato mesto za kvalitetnu knjigu – danas studentima vraćamo ozbiljnu literaturu tamo gde će im biti blizu, tamo gde je decenijama bilo referentno mesto akademskog života u Beogradu“, rekla je Jelena Trivan otvarajući 16. u Beogradu, a 28. Glasnikovu knjižaru u Srbiji.

Pritužbe na prostor i nagrade

Bez pritužbi na raspodelu sajamskog prostora i dodeljene nagrade nije prošao ni poslednji Sajam knjiga u Beogradu. Izdavačka kuća Albatros plus, čiji kandidat za izdavački poduhvat godine „Istorija kineske civilizacije“ nije nagrađen, saopštila je da se sajamske nagrade „dodeljuju po kriterijumima koji nemaju nikakve veze sa stvarnim naučnim ili umetničkim merilima već spadaju u domen ličnih veza i pogubne ‘trgovine interesima’ ili pustopoljini dnevne politike“. Zadužbina „Petar Kočić“ Banjaluka – Beograd odustala je od učešća na ovogodišnjem sajmu u zadnji čas, zato što joj je, kako je obavestila javnost, „Odbor Beogradskog sajma oduzeo prostor koji je koristila blizu dvadeset godina i, umesto toga, dodelio joj prostor neadekvatan izdavačkim i izlagačkim potrebama Zadužbine“. Na problem sa izlagačkim prostorom požalila se i direktorka izdavača godine Akademske knjige Bora Babić i na uručenju nagrade.

Papićevi predlozi

Vlasnik Lagune Dejan Papić smatra da bi posećenost Sajma knjiga „sigurno bila veća kada se ne bi naplaćivao ulaz ili kada bi se obezbedio besplatan prevoz iz različitih delova grada, što je praksa u pojedinim svetskim metropolama“. „Predstavnik Srpskog udruženja izdavača i knjižara morao bi da bude u Odboru Sajma knjiga, što ove godine nije bio slučaj. Tako bi se predupredili mnogi problemi i na vreme čulo mišljenje i stav izdavača. Takođe, izdavači treba da budu prisutniji u zvaničnom programu Sajma, da se organizuju ozbiljne promocije, paneli, okrugli stolovi i slično. Može da se razmisli i o ideji da Sajam počne dva dana ranije – da petak bude isključivo namenjen partnerima, branši, novinarima, agentima, a subota da bude još jedan dan više za posetioce“, kaže za Danas Dejan Papić.

Izdavaštvo i političke struje

– Nisam znala da u izdavaštvu postoje političke struje i da izdavaštvo ima veze sa izborima. Prošle godine nisu bili izbori, pa kad je najveća sajamska vest bila blogerka Zorannah, neki izdavači su već tad bili skandalizovani stanjem na Sajmu knjiga. Spremajući se za ovakvu odluku iščitala sam mnogobrojne intervjue pisaca i urednika različitih izdavačkih kuća, od kojih mnogi učestvuju i na paralelnom „Malom sajmu“ u Domu omladine, gde mali izdavači već godinama izražavaju otpor prema ovakvom sajmu knjiga. To se nije dogodilo juče da bi imalo bilo kakve veze sa politikom – kaže za Danas Jelena Trivan povodom spekulacija da odluka jedne velike državne izdavačke kuće da dovede u pitanje svoje učešće na Sajmu knjiga ima veze i sa politikom. Danasovi izvori u SNS, ipak, ne isključuju mogućnost da je to mogla da bude najava pregrupisavanja interesnih naprednjačkih grupa pred beogradske, a moguće i parlamentarne izbore u Srbiji, kao i najavljene privatizacije Sajma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari