Važno je suočiti se sa politički nesvesnim 1

Vizuelnom umetniku i piscu Dejanu Atanackoviću danas je u zgradi Jugoslovenske kinoteke uručena Ninova nagrada.

Atanackoviću je priznanje za najbolji roman za 2017. godinu pripalo za njegovu prvu knjigu “Luzitanija”, koji je objavila izdavačka kuća Besna kobila.

Laureatu je nagradu uručila prošlogodišnja dobitnica Ivana Dimić. Atanacković je istakao da je odluka žirija da nagrade nepoznatog pisca bila hrabar izbor, te da će on svojim daljim radom nastojati da ga opravda.

Dobitnik priznanja je svoj govor posvetio odnosu umetnosti i politike. „Umetnost koja ne postavlja pitanja nije umetnost. Zato je umetnost oduvek u svojoj prirodi suprotnost vlasti“, kazao je pisac. On je dodao da kao što postoji politička svest, da tako postoji i politički nesvesno, te da postoje društva u kojima je politički nesvesno glavna investicija vlasti.

„Vlast koja u tim osnovama gradi svoje kule od peska i na pesku. Možda upravo umetnost može da vrati politici dostojanstvo. Da se politika odvoji urbanističkog divljanja, od mitova, lažnog patriotizma, pogrešno zapisanih istorija i lažnog pamćenja, partijskog monopola, partijskih poltrona, cenzure i autocenzure, lažnih doktora nauka, kriminala…“, istakao je Atanacković dodajući da je važno suočiti se sa politički nesvesnim, što je jedna od važnijih uloga umetnosti.

Dobitnik Ninove nagrade proglašen je 15. januara, a u užem izboru su bili i romani “Gorgone” Mire Otašević (Geopoetika), Srđan Srdić “Srebrna magla pada” (Partizanska knjiga), “Srodnici” Jovice Aćina (Laguna) i “Danas je sreda” Davida Albaharija (Čarobna knjiga). O 64. dobitniku je odlučio žiri u sastavu: Božo Koprivica (predsednik žirija), Tamara Krstić, Zoran Paunović, Mihajlo Pantić i Jasmina Vrbavac.

U obrazloženju žirija navedeno je da se u romanu „Luzitanija“ pripoveda fantazmagorijsko alegorijska povest iz vremena Prvog svetskog rata, viđenog iz višestruko pomerene, višeslojne perspektive. “Ukrštajući erudiciju i snažnu imaginaciju, Atanacković stvara kompleksnu sliku sveta u kojoj se ludilo doživljava kao ostrvo razuma u sveopštoj sumanutosti ratne stvarnosti”, naveo je žiri. Članovi žirija su primetili da „delom oslonjen na tradiciju fantastičnog realizma, delom nastajući na transponovanju i o čuđenju dokumentarne građe, a delom na saznanjima iz prirodnih nauka i psihologije, roman ‘Luzitanija’ sklopljen je od niza dinamičnih, vizuelno i retorički upečatljivih poglavlja“.

“Preispitujući temu ludila kao utočišta i kao načina suprotstavljanja haosu, Atanacković ispisuje priču koja sugestivno nadilazi sopstvene vremenske i prostorne koordinate i izrasta u univerzalnu priču o temeljnim egzistencijalnim i društvenim pitanjima savremenog sveta”, stoji u obrazloženju žirija.

Dejan Atanacković je vizuelni stvaralac koji živi i radi u Firenci (predaje nekoliko predmeta iz oblasti vizuelne umetnosti i kulture na univerzitetima u Firenci i Sijeni). „Luzitanija“ je njegov prvi iskorak u drugi umetnički izraz, iako ističe da je tekst uvek bio važan deo njegovih radova. Nagrađeni roman govori o beogradskoj psihijatrijskoj bolnici tokom Prvog svetskog rata i njenim stanarima, zanimljivim junacima koji u svom omeđenom svetu stvaraju harmoniju suprotnu svemu što se zbiva izvan njihovog zdanja. „Luzitanija“ je ime psihijatrijske ustanove, ali i ime utopijske države koja se formira i traje u ludnici.

Novčani iznos od milion dinara donacija je dve kompanije (jedne domaće i jedne strane) koje su želele da ostanu anonimne. Od 2016. godine jedan od sponzora je i Ministarstvo kulture i informisanja.

Rođendan

Jučerašnjom ceremonijom nedeljnik Nin obeležio je 83. rođendan (pravi rođendan je za tri dana, a u četvrtak izlazi i njegov 3.500 broj). „S obzirom na stanje u medijima, zaista veliki jubilej“, kazao je Milan Ćulibrk, glavni urednik nedeljnika Nin. Među zvanicama bili su Dragan Đilas, Borko Stefanović, Boško Obradović, Dragan Šutanovac, Saša Janković, Zoran Živković, Filip David, Srbijanka Turajlić, Borka Pavićević…


Igor Jurić ličnost godine

Nagrada za ličnost godine pripala je Igor Jurić, otac tragično preminule Tijane Jurić, koji je pokrenuo inicijativu za uvođenje doživotne zatvorske kazne ubicama dece. Ovo priznanje Nin dodeljuje od 2015. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari