Robe u izobilju za plitke džepove 1

Internacionalni trgovinski lanci kao „letelice“ sleću na tržište posttranzicionih zemalja boreći se za svaki „promil“ potrošača.

Pod plaštom neoliberalne ekonomije posttranzicionim zemljama se nudi novi „paket“ roba i usluga, a na dobrobit potrošača („kralja“), koji je „vaskrsnuo“ posle pada Berlinskog zida u SSSR-u, i nakon petooktobarskih promena u Republici Srbiji. Potrošač sada postaje „kralj“ na tržištu. NJegovo veličanstvo je u centru pažnje internacionalnih trgovaca, bankara i ostale ekonomske oligarhije, novijeg tipa, oličene u modelu neoliberalne ekonomije.

Istina, potrošač u Srbiji može da bira. On je internacionalno globalizovan – međunarodno orijentisan.

Ima svega na međunarodnoj pijaci: od igle do lokomotive. Parohijalne navike je zamenio prefinjenim svetskim manirima. Dočekao da u tržnom centru pored samousluge ima i bioskop, poštu, banku, odeljak za decu i stare. Što bi rekli, u sadašnjem tržnom centru ima svega: od igle do lokomotive. Rečju, za nekoga sve, za svakoga ponešto.

Time se ne iscrpljuje lista noviteta koje sa sobom donose internacionalni trgovinski lanci.

Vešti marketing znalci obogatili su robni sadržaj hipermarketa osmehom prelepih devojaka, elegantnih promo mladića, a ne manjka ni propagandnih poruka koje su namenjene „vremešnim“ penzionerima. Iako, oronuli fizički, na promo plakatu su još uvek nasmejani – zagrljeni, prosto da čovek srednjih godina, poželi da što pre „ukorači“ u treće doba.

S druge strane, ima i razloga što ovu ciljnu grupu potrošača savremeni marketing stavili u „prvi“ plan. Razloga za to ima više. Ključni je taj, bar tako istraživanja – statistika pokazuju: da su su oni najsigurnija potrošačka (ciljna grupa) u Srbiji. Nije ni čudo, što ih je menadžment trgovinskih lanaca „razmazio“ pa im dva puta u mesecu nudi popuste – potrošačke čarolije.

Eto dovoljno razloga da zaključimo da potrošač u trgovinskom centru ima raznovrstan „paket“ ponude roba i usluga, bankarskih kartica: SUPER kartica. U hipermarketu ga čeka i obilje promo kupona, nagradnih igara „Pošalji račun i osvoji nagradu“. Reč je , na prvi pogled, o svojevrsnoj brizi trgovca o potrošaču. Međutim, mogućnost potrošača da bira je samo jedna strane medalje kupoprodajnog akta. To je njegov san, čežnja za onim što želi, ali ne može da realizuje. Ima svega u dućanu, „asortiman roba dubok i širok“, ali potrošač s „plitkim“ džepom.

Marketing mu osvojio svest, ali mu džep kvari ispunjenje želja. Naš potrošač, s najnižom prosečnom platom u regionu, još sanja, budi se na trenutak. Oseća da nešto nije u redu. Neoliberalna obećanja jedno, realnost drugo. Potrošač gleda izveštaj iz banke, obračun plate – penzije, upoređujući ih sa sadržajem korpe i fiskalnog računa, i „gunđa“ u sebi: izgleda, da ja idem drumom, a trgovci šumom. Oprostio bi im potrošač i marketinški „zaplet“: „još samo danas, za vas, akcijski popust, kupiš dva pakovanja Persila, jedno dobijaš džabe“, međutim, od te sladunjave poruke-brige za kupca teže mu pada pomisao šta ako ponestane robe u hipermarketima. A kako i da ih ne bude strah, kad se vremešniji potrošači sećaju devedesetih prošlog veka, kada su za „džak“ para (milion-milijardu), mogli da kupe toliko robe da im je ceger bio poluprazan. Hvala Bogu, danas imamo robe u izobilju, ali i mnogo potrošača s „plitkim“ džepom. Ako se po jutru dan poznaje, i nedavno otvaranje Ikeine robne kuće u Bubanj potoku, prvog dana nije se pokazalo berićetnim. Bilo je mnogo posetilaca-potencijalnih kupaca, a podaci o ostvarenom prometu govore da su među njima dominirali radoznali-kupci s „plitkim“ džepom. Neki od njih imali su taman toliko para da pazare srpsku oklagiju u internacionalnom trgovinskom lancu. Srpski domaćin bi rekao: tako se i počinje s kućenjem – zasniva domaćinstvo. Od kašike i viljuške, pa kad zaimaš kupiš i oklagiju. Nije kasno, za onog ko počinje da se kući. Ne jede se pita svaki dan. Prvo hleba i pogače, a pita, za „strašne“ i „stidne“ goste.

Autor je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari