Miloš Janković: Zamenik prezimenjaka 1Foto: Medija centar

Miloš Janković, zamenik zaštitnika građana, biće vršilac dužnosti ombudsmana nakon što je Saša Janković podneo ostavku.

Janković, koji je zamenik zaštitnika građana za zaštitu prava lica lišenih slobode i rukovodilac Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture u Srbiji, obavljaće funkciju vršioca dužnosti ombudsmana sve dok Narodna skupština ne imenuje novog.

Miloš R. Janković je rođen u Beogradu 1961. godine. Nakon završene Pete beogradske gimnazije, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i položio pravosudni ispit. Priredio je nekoliko publikacija o organizaciji i radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture u Srbiji. Autor je niza stručnih radova o pravima lica lišenih slobode, sprečavanju mučenja i zlostavljanja, pravima osoba sa mentalnim smetnjama, organizaciji i radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju i međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava.

Održao je brojna predavanja u Moskvi, Ženevi, Marseju, Madridu, Amsterdamu, Varšavi, Kijevu, Odesi, Bakuu na temu prevencije torture i zaštite prava lica lišenih slobode. Do 1992. radio je na poslovima osiguranja i bavio se preduzetništvom, a od 1992. do 2004. advokaturom. Bio je direktor Uprave za izvršenje zavodskih sankcija 2004, a potom izvršni direktora JKP „Beograd-put“.

Od 2008. do danas, u dva mandata, obavlja dužnost zamenika zaštitnika građana i rukovodi sektorom zaštite i unapređenja prava lica lišenih slobode. Odlukom većine država članica Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture, 2011. je izabran za člana Potkomiteta UN za prevenciju torture, gde obavlja poslove u skladu s mandatom ovog organa UN.

Omiljeni filozof mu je Fridrih Niče i njegova knjiga „Tako je govorio Zaratustra“. Jedan od najdražih citata mu je upravo iz te knjige kada Zaratustra kaže: „Veliko svetilo nebesko, u čemu bi bila u čemu bi bila tvoja sreća, da nemaš onih kojima sijaš“. Voli da sluša razne muzičke žanrove – od Deep Purple do Hozier i njegovog velikog hita „Take me to church“. Uživa u kompozicijama Baha, ali i muzici Vlade Georgieva. Od dramskih pisaca najviše voli Kovačeviće, Dušana i Sinišu, reditelja Olivera Stouna, a omiljene knjige su mu „Zločin i kazna“ Dostojevskog i Markesova „Sto godina samoće“.

U slobodno vreme svira bubnjeve, igra košarku, a neretko voli da skuva dobar pasulj i da roštilja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari