Zoran Jovanović: Računarac 1Foto: Fonet/Nenad Đorđević

Dosadašnji dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Zoran Jovanović odbio je krajem prošle nedelje da komentariše saznanja našeg lista da je podneo ostavku, uz opasku da ne želi da se o tome govori u medijima.

Nekoliko dana kasnije, u izjavi jednom drugom listu, svoju ostavku je obrazložio rečima da je „na neki način želeo da protrese fakultet“, da shvati da imaju trenutno najveću šansu koji su dobili u istoriji, a to je da se finalno reši problem prostora ETF-a i da se dobije liderska uloga za računarstvo, kako bi se zadovoljile potrebe države za IT kadrovima.

Pozadina spora koji je rezultirao Jovanovićevom ostavkom je bila namera države da se računarstvo izdvoji u poseban fakultet u okviru Beogradskog univerziteta, ali to nije naišlo na odobravanje većine zaposlenih na ETF-u, koji su dekanu zamerili tajne pregovore u koje niko nije imao uvid. Protivljenje „neračunaraca“ dekan je objasnio tvrdnjom da računarstvo donosi 50 odsto novca Fakultetu, ali i činjenicom da su zaposleni „jako vezani za brend ETF-a i teško se odriču da takav brend napuste“. Druga strana pak tvrdi da je pozadina cele priče da se taj brend iskoristi za bogaćenje jedne grupe ljudi, pod plaštom digitalizacije o kojoj premijerka Ana Brnabić često govori. Na to je nedavno ukazala i profesorka ETF-a u penziji Srbijanka Turajlić, iznoseći saznanje da „premijerka, aktuelni dekan ETF-a i još neki pokušavaju da rasture ETF“, pravljenjem javno-privatnog partnerstva sa jednom firmom, čime bi se, kako kaže, dobio lep izvor prihoda za one koji u tome učestvuju.

Zoran Jovanović rođen je u Beču, a sem početne dve godine, osnovno i srednje obrazovanje je završio u Beogradu. Osvajao je nagrade na saveznim i republičkim takmičenjima. Završio je odsek Elektronika na Elektrotehničkom fakultetu, na kojem je magistrirao i doktorirao i gde je zaposlen kao redovni profesor. Od 1992. do 2010. je bio direktor Računarskog centra Univerziteta u Beogradu, a naredne četiri godine bio je na čelu Akademske mreže Srbije (AMRES).

Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova. Najznačajniji projekti u kojima je učestvovao su Povezivanje akademske mreže Jugoslavije sa internetom, Uvođenje interneta u SRJ, Mreža NBJ, WAN i LAN mreže EDB-a na 18 lokacija, Informacioni sistem opštine Stari grad i još 28 opština, gigabitska kičma Akademske mreže Srbije i EUROMED projekat u SRJ, Informacioni sistemi RFZO, 25 bolnica, 90 domova zdravlja…

Nagrade Privredne komore Beograda dobio je za diplomski rad i doktorsku disertaciju. Dobitnik je godišnje nagradu Instituta „Vinča“ za razvoj vektorskog procesora. Oženjen je, otac dva sina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari