Braća Grim, Ivan Antić, Elvedin Nezirović 1

Braća Jakob i Vilhelm Grim nisu samo sakupljali bajke, oni su bili multitalenti: istoričari kulture, bibliotekari, profesori, političari i germanisti, kao i inicijatori najvažnijeg rečnika nemačkog jezika.

U vidu glosara, po uzoru na Nemački rečnik, u knjizi Die Grimmewelt. Von �rschlein bis Zettel (Sieveking Verlag 2015), u 26 jedinica od A do Z predstavljen je uvid u u kosmos braće Grim, njihov život, njihovo delo i njihov uticaj. I treći u savezu, slikar Ludvig Emil Grim, ovde je uključen kao hroničar. Esejistički tekstovi poznatih autora objašnjavaju centralne motive bajki, a dopunjeni su mnogim ilustracijama i istorijskim eksponatima i instalacijama sa nove izložbe naslovljene Grimmewelt/Grimov svet, koja je od septembra 2015. dostupna širokoj publici u Kaselu. Ovaj katalog izložbe ujedno je i vademekum kroz volšebni literarni univerzum Grimovih bajki, koje po snazi i originalnosti mašte, kao i dubini didaktike, idu u vrh svetske književnosti.

Z. A.

KRATKA PROZA

Tiha većina pristojnih građana

Nekima je već po objavljivanju knjige Tonus bilo jasno da je Ivan Antić jedan od najznačajnijih prozaista nove generacije; drugima pak, verovatno to neće postati jasno nikad. Uzrok potencijalnog nesporazuma krije se velikim delom u antiintelektualizmu koji je imanentan našoj epohi, dok je drugim delom reč o statusu kratke priče, koji je poslednjih godina, pa i decenija, čini se, suštinski uzdrman (…) Pozicija koju Ivan Antić sa novom knjigom (Membrane, membrane, Kulturni centar Novi Sad, 2016) zauzima mogla bi otuda biti upoređena sa onom na kojoj se nalazio Albahari početkom osamdesetih godina: reč je, dakle, o fragilnom mejnstrimu, koji se sve vreme poigrava sa sopstvenom pozicijom i neprestano je suštinski dovodi u pitanje, neprestano pokušava da se izmesti iz te pozicije i da sebe posmatra sa strane, nalik na glumca iz priče Nije se prekinulo. I to ovog pisca na presudan način odvaja od ostalih: on se ne nalazi na samonametnutoj i utoliko prividnoj poetičkoj i političkoj margini, koja zapravo teži mejnstrimu i u izvesnom smislu ga reprodukuje, već iz središta, iz samog srca trenutka potcrtava takoreći ontološku usamljenost svojih junaka, koji, spolja gledano, pripadaju tihoj većini pristojnih, dobrih građana…

Iz pogovora Marjana Čakarevića

 

EX-YU PROZA

Neutešna knjiga

Roman prvenac bosansko-hercegovačkog autora Elvedina Nezirovića (1976, Mostar), Boja zemlje, pojavio se nedavno u izdanju Lagune. Nezirović pripoveda porodičnu dramu ali i istorijski roman, koji se otvara pričom o ocu koji gine u saobraćajnoj nesreći kada je njegovom sinu, autoru ovog romana, samo sedam meseci. Ovo je autobiografska povest pisca o svom odrastanju, o sudbini svojih najbližih, svojih prijatelja, o susretima sa nepoznatim ljudima, stalnim selidbama, o zauvek izgubljenom zavičaju. Istovremeno je i pripovest o epohi u kojoj se raspadala jedna zemlja i u čijem su se središtu našli tragični svedoci njenog raspada. Po mišljenju Miljenka Jergovića, Elvedinu Neziroviću je uspelo nešto što piscima retko uspeva. „Pokušao je pisati onako kako jest i kako je bilo, ne optužujući druge. Čovjek koji ima savjest obično računa na to da i drugi ljudi imaju savjest. Oslobodivši svoju priču svih ukrasa, on ju je lišio – utjehe u književnosti. Upravo zato Boja zemlje je i neutješna, i tako šokantna knjiga. NJome počinje i njome završava jedna porodična historija, u kojoj su sabrane tolike naše napisane i nenapisane historije“. Elvedin Nezirović je objavio dve knjige poezije – Bezdan i Zvijer iz hotelske sobe, kao i zbirku priča Toliko o tome.

K. L. D.

ESEJI

Informativna i kulturna vrednost

Nova knjiga Tihomira Petrovića Čovek i delo objavljena je nedavno u izdanju Gradske biblioteke Karlo Bijelicki u Somboru. Delo ovog profesora Pedagoškog fakulteta u Somboru, ima za temu zanimljive pojave iz našeg minulog i sadašnjeg doba. U tematskim celinama kao što su Škola, Društvo, Kritika, Likovi i Govorenje, autor Petrović na kritički način zahvata neke aktuelne činjenice i manifestacije koje, najšire uzev, tangiraju čovekov život i rad. Nailazimo na naslove koji se tiču našeg najneposrednijeg okruženja. Čitaocu skreću pažnju radovi o učitelju i o nekim devijantnim društvenim dešavanjima, a o kojima čitamo u prilozima Savest i politika, Svesno izrečena neistina ili (Ne)institucionalna pravda. Neki članci i prilozi, po rečima samog autora, zahtevaju format knjige. Dostojne čitaočeve obzirnosti su stranice posvećene poslenicima naše kulture, kao i besede samog autora Petrovića. Sačinjena od radova koje je autor publikovao u našim glasilima (Prosvetni pregled, Danas, Novosti, Somborske novine i drugim), knjiga Čovek i delo nesumnjive je informativne i kulturne vrednosti. Recenzenti su Saša Marković i Mihael Antolović, urednik Vladimir Jerković.

Đ. K.

VESTERN TRILER

Tarntinovska atmosfera

Amerika iz romana Čovek koji je dao reč nije se promenila još od vremena OK korala, a Klajd Bar je oličenje muškarčine, savremena verzija kauboja sa Divljeg zapada, šerifa i usamljenog jahača iz filmova, kakvima ste se uvek divili – napisao je Nelson de Mil povodom novog romana Erika Storija, koji se nedavno pojavio u izdanju beogradskog Evro Book. Ovaj vestern triler tarantinovske atmosfere, kako su ga nazvali kritičari, najbolji je „debitantski triler“ po oceni kritičara NJujork tajmsa, Vilijama Kenta Krugera, koji je uveren „da će svi koji pročitaju prvi roman Erika Storija nestrpljivo iščekivati nastavak“.

Ispomoć na farmi, vodič kroz divljinu, gonič pasjih zaprega, lovac, barmen, i bravar i… pisac. Rođen u divljinama Vajominga, odrastao u pustinjama Kolorada, Erik Stori je mnoga leta svog detinjstva proveo u planinskim brvnarama, gutajući avanturističke romane pod svetlom sveća ili fenjera. Naročito je uživao u delima DŽeka Londona, Luisa Lamura, Rejmonda Čendlera i H. R. Hagarda. Čovek koji je dao reč prvi je njegov roman, budući da je dosad objavljivao samo kratke priče u časopisima. Stori živi sa porodicom u Rejndžliju u Koloradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari