Ditman: Nemačka za otvaranje poglavlja 23 i 24 1Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Nemačka se snažno zalagala za otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima Evropske unije (EU) i Srbije i nastavićemo da vam pružamo podršku u tom procesu, ocenio je danas ambasador Nemačke u Srbiji Aksel Ditman i naglasio da je sada važno raditi na primeni akcionog plana iz poglavlja 23.

Ditman je, na konferenciji Komiteta pravnika za ljudska prava „Implementacija aktivnosti predviđenih Akcionim planom za poglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava“, ukazao da je to ključno poglavlje koje se bavi osnovnim pravima, vladavinom prava, slobodom izražavanja, demokratijom i borbom protiv korupcije.

 Te teme iz poglavlja 23 ključne su za put Srbije ka EU, ključne su za samu Srbiju, jer je unapređenje vladavine prava ključ za poboljšanje investicione klime i samim tim i za održiv ekonomski razvoj Srbije, smatra Ditman.

 Unapređenje vladavine prava je bitno za jačanje prava svakog pojedinačnog građanina, dodao je on.

Srbija je počela čitav niz dubokih reformi, a akcionim planom predviđen je niz zakonodavnih promena i neophodne izmene Ustava Srbije do kraja 2017. godine, rekao je Ditman.

Nemačka podržava taj reformski proces i izdvojena su značajna sredstva iz srpsko-nemačke saradnje za poboljšanje dobrog upravljanja i za stvaranje stabilnog, pouzdanog institucionalnog okvira, predočio je Ditman.

Ditman je istakao da je pravosuđe u centru poglavlja 23, odnosno uspostavljanje snažnog, nezavisnog nepristrasnog sistema pravosuđa i tužilaštva.

Prema njegovim rečima, potrebno je da izbor sudija i tužilaštva bude lišen političkog uticaja, kao i da Vlada Srbije promeni način izbora nezavisnih tela Visokog saveta pravosuđa i Državnog veća tužilaca. Potrebno je, naglasio je Ditman, pojačati efikasnost pravosuđa u kojem postoji oko pet miliona zaostalih predmeta.

Poglavlje pred nama je otvoreno, ali sada treba raditi na primeni akcionog plana. Verujem da je ovo važan reformski proces koji se tiče celog društva, rekao je Ditman.

Jako civilno društvo je glavni akter u tom dijalogu i dobro je što je Komitet pravnika za ljudska prava okupio predstavnike iz raznih oblasti pravosudnog sistema i civilnog društva da raspravljaju o tome dokle je Srbija stigla i šta treba da se postigne u naredno vreme, zaključio je Ditman.

Pomoćnik ministra pravde i šef radne grupe za poglavlje 23 Čedomir Backović istakao je da Ministarstvo ceni ulogu civilnog društva u procesu otvaranja pregovora 23 i primeni akcionog plana. Backović je rekao da 54 institucije nose aktivnosti u primeni akcionog plana, zbog čega se očekuje pomoć civilnog društva.

Očekujemo da budete kontrolor da li se u roku nešto spunjava, kao i da vodite računa o kvalitetu dokumenata i zakona koji se donose, rekao je Backović.

Šef Tima za vođenje pregovora o članstvu u EU Tanja Miščević podsetila je da je Srbija otvorila tri važna poglavlja 23,24 i 25, a da se nada da bi do kraja godine mogla da otvori još tri poglavlja, o čemu odlučuje 28 članica Unije.

Posle otvaranja pregovora 23 sledi nam period izveštavanja za Evropsku komisiju na šest meseci i prvi taj rok nam sledi krajem januara, rekla je ona i napomenula da Srbija ima i sopstveni rok izveštavanja na tri meseca – sistem ranog upozorenja da u nečemu kasni.

Miščević je najavila da će 9. novembra Evropska komisija objaviti izveštaj o Srbiji, kojeg sledeće godine neće biti po novim pravilima, već tek 2018. godine.

U međuvremenu imaćemo dokument, takozvani „non paper“, onog što je urađeno, tako da će izveštavanje Evropske komisije biti često i stvari neće ostati neprimećene, ukazala je Miščević.

Izazovi koji su pred nama, rekla je ona, je da se prate rokovi, kvalitet urađenog i nadzor nad sprovođenjem.

U poglavlju 23 imamo 50 prelaznih merila i kao što je važan kvalitet urađenog, računa nam se kao „obračunska vrednost“ i da li smo nešto uradili u roku, rekla je Miščević.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt ponovio je da su pravosuđe, borba protiv korupcije i izmena Ustava važne teme poglavlja 23. Otvaranje poglavlja 23 i 24 su dobar znak za tok pregovora EU sa Srbijom, smatra Benedikt koji ukazuje da su najteže reforme u ta dva poglavlja.

Vladavina prava nad vladavinom onih koji imaju moć je vrednost koje dele naše članice, rekao je on i naveo da napredak u poglavljima ne znači samo zadovoljiti zahteve EU, već učiniti da građani osete te rezultate.

 Benedikt je rekao da je Delegacija EU spremna da na svaki način podrži Srbiju, ne samo politički, već i konkretnim finanijskim sredstvima za projekte i slanjem stručnjaka.

 Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava pozdravio je saradnju sa Ministarstvom pravde, dostupnost svih dokumenata i standard da se pisanim putem odgovara na zahteve civilnog sektora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari