Nemačka odbija ideje o promeni granica na Balkanu 1Foto: Fonet/Nenad Đorđević

Srbija se nalazi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj strateški cilj potvrdio je novi predsednik Srbije u svom prvom obraćanju posle polaganja zakletve. Na tome radimo zajedno.

Srbija je krenula putem sprovođenja reformi na kojem je, naravno, čekaju brojni izazovi – ja pritom mislim pre svega na oblast vladavine prava koja čini suštinu tranzicionih promena i ključni je zahtev za članstvo u EU! Nemačka će Srbiju podržavati u sprovođenju tih reformi kao fer i pouzdan partner, kaže u intervjuu za Danas Aksel Ditman, nemački ambasador u Srbiji, odgovarajući na pitanje kako ocenjuje političke prilike u našoj zemlji nakon predsedničkih izbora.

* Kakvi su, po Vama, srpsko-nemački odnosi?

– Odnosi su odlični. Zato što se zalažemo, kao što rekoh, za isti strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji. Ali i zato što u mnogim drugim oblastima, kako bilateralno tako i regionalno, veoma blisko sarađujemo. Nedavno je Srbiju posetio novi nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel, ove nedelje je u Beogradu boravio državni sekretar Ederer iz Ministarstva spoljnih poslova Nemačke koji je učestvovao na važnoj konferenciji. Ove posete na visokom nivou pokazuju koliko je Nemačkoj važna Srbija. Što se tiče privrede, nemačke kompanije su veoma zainteresovane za srpsko tržište. Da navedem kao primer: U Srbiji posluje preko 350 nemačkih firmi koje su poslednjih 16 godina uložile 1,8 milijardi evra i otvorile 33.000 radnih mesta.

Međutim, veze između naše dve zemlje se ne odnose samo na politiku i privredu, već imamo i sveobuhvatnu razmenu u oblasti kulture. Počasni gost na ovogodišnjem sajmu knjiga biće književnost na nemačkom jeziku. Nemački zauzima drugo mesto među stranim jezicima koji se uče u školama u Srbiji. Poznati nemački dirigent Gabrijel Felc će od sledeće koncertne sezone biti na čelu Beogradske filharmonije. Brojni pozorišni ansambli, muzičari, kompozitori, DJ-ovi tehno-muzike u stalnoj su razmeni i ta kulturna razmena je življa nego ikad ranije.

* Šta mislite o procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji?

– Pregovori o pridruživanju Srbije Evropskoj uniji odvijaju se dinamično: dosad je otvoreno osam poglavlja, i to čak četiri od prošlog decembra; dva poglavlja su privremeno već zatvorena. Ovom brzinom bi trebalo da se nastavi. Međutim, važnije od otvaranja novih poglavlja jeste sam tranzicioni proces u Srbiji. Srbija se, na kraju krajeva, reformiše zarad svoga dobra, ne za dobro Brisela. Od posebnog značaja pri tom jeste napredak u oblasti vladavine prava, to jest u poglavljima 23. i 24. Ova poglavlja predstavljaju suštinu tranzicionog procesa u Srbiji. Važno je osnažiti nezavisnost pravosuđa, ostvariti suštinski napredak u suzbijanju korupcije, unaprediti slobodu mišljenja i medija i ojačati nezavisne institucije.

* Da li očekujete da će uskoro biti otvorena nova poglavlja u pregovorima Srbije i EU?

– Očekujem da ćemo uspeti u junu da otvorimo nova poglavlja. Nemačka se za to zalaže. Konsultacije u Briselu na tu temu još su u toku, ne želim da prejudiciram.

* U intervjuu za Danas prošlog juna naglasili ste da je jačanje vladavine prava od vitalnog značaja za reformski proces? Da li je u međuvremenu, vlast u Srbiji učinila pozitivne korake na tom planu?

– Reforme u oblasti vladavine prava čine suštinu tranzicionog procesa Srbije – one su ključne za razvoj društva i presudne za ekonomski napredak Srbije. Stoga je bilo naročito važno da su prošlog jula otvorena ta dva poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, a za implementaciju tih reformi u praksi posebno je bilo važno usvajanje akcionih planova, jer su oni mapa puta za reforme u toj oblasti. Time, naravno, posao nije obavljen, ali je jasno definisano šta treba da se uradi. Srbija je na tom polju već ostvarila izvesni napredak, na primer što se tiče efikasnosti pravosuđa. Iz naše perspektive, međutim, ima tu još dosta toga da se uradi u sprovođenju reformi, i u odnosu na pitanje koje je ključno, a to je nezavisnost pravosuđa. Utoliko pozdravljamo to što je novi predsednik Srbije u svom prvom obraćanju posle polaganja zakletve u Narodnoj skupštini naglasio, da u toj oblasti još dosta toga treba da se uradi. Važno je, na primer, jačanje nezavisnih institucija u kojima, između ostalog, treba da uslede nova imenovanja, kao što je ombudsman ili da se popune upražnjena mesta u Agenciji za borbu protiv korupcije. Takođe je važna potpuna implementacija medijskog zakonodavstva. Dakle, slažem se: tu ima još dosta toga da se uradi.

* Šta mislite o tome što slučaj „Savamala“ još nije rešen?

– Nadalje veoma pomno pratimo šta se tu dešava. Mišljenja smo da je važno da takvi slučajevi dobiju svoj sudski epilog od strane nadležnih nezavisnih institucija.

* Kako vidite Briselski dijalog Beograda i Prištine? Da li postoji bojazan da bi u slučaju da Ramuš Haradinaj postane premijer Kosova proces normalizacije bio doveden u pitanje?

– Drago mi je da je srpska strana veoma jasno istakla da je spremna za što skoriji nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa. Nadamo se da će to uskoro i uslediti i da će se onda voditi razgovori o otvorenim pitanjima u koja u prvoj liniji spada i uspostavljanje zajednice srpskih opština. Ne sme se izgubiti iz vida da je prvenstveni cilj ovog dijaloga poboljšanje uslova života kako za Srbe na Kosovu tako i za Kosovare. No, prvo treba sačekati rezultate izbora na Kosovu.

*Kako ocenjujete situaciju na Zapadnom Balkanu u svetlu činjenice da se obnavlja retorika o „Velikoj Albaniji“?

– Sve izjave koje imaju za cilj promene granica na Balkanu, nisu korisne, čak su opasne. Nemačka ih nedvosmisleno odbija, to smo i javno rekli. Mnoge izjave koje su date u poslednje vreme, nisu bile korisne. Sada je nastupio trenutak da se smanje tenzije i da se usredsredimo na konkretnu saradnju. Od velikog značaja je u tom kontekstu bio poziv Visoke predstavnice Evropske unije Federike Mogerini upućen pre dve nedelje šestorici predsednika vlada iz zemalja Zapadnog Balkana. Imajući u vidu predstojeći samit u okviru Berlinskog procesa koji će se u julu održati u Trstu, sada je vreme da se koncentrišemo na zajedničke projekte.

* Da li smatrate da Berlinski proces koji je inicirala Nemačka može da pomiri turbulentni balkanski region?

– Regionalno pomirenje ostaje ključno za celi region. U tom kontekstu je Berlinski proces veoma važna inicijativa i optimističan sam da će naredni susret u Trstu 12. jula doneti konkretan napredak, pre svega u ključnoj oblasti infrastrukture. Ministar spoljnih poslova Nemačke Gabrijel je u svom govoru na konferenciji Aspen Instituta 31. maja u Berlinu izričito naglasio da je Nemačka spremna da još intenzivnije podrži Berlinski proces. Pored konkretnih mera u oblasti infrastrukture u cilju veće povezanosti čiji sam značaj već istakao, veoma važan reformski impuls je i inicijativa predsednika Vučića za stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora sa preko 20 miliona ljudi. Ove inicijative služe umrežavanju zemalja u regionu i doprineće njihovom procesu pridruživanja Evropskoj uniji! Sama Srbija se veoma angažuje u Berlinskom procesu. Tu, između ostalog, mislim na značajnu inicijativu koja je sada i ostvarena o izgradnji mreže mladih na Zapadnom Balkanu.

* Imate česte kontakte sa srpskim zvaničnicima, koje su teme vaših razgovora?

– U redovnoj sam komunikaciji sa svim političarima u Srbiji. Razume se da imam kontakte sa predstavnicima vlade s kojima razgovaram o bilateralnoj političkoj i ekonomskoj saradnji, o sprovođenju reformi na putu Srbije u Evropsku uniju i o regionalnim pitanjima. Glavne teme su tu, između ostalih, razvoj vladavine prava, regionalna saradnja, podrška Nemačke u razvojnoj pomoći, nemačke investicije. Ali se redovno viđam i sa predstavnicima Skupštine i opozicije kako bih se upoznao sa njihovim viđenjem situacije u Srbiji i bilateralnih odnosa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari