Morvai: Čini se da je Zapadni Balkan ušao u pozitivniju fazu 1Foto: Medija centar

Najvažniji dosadašnji rezultat Berlinskog procesa je taj što su vlade regiona pokazale da razumeju koliko je regionalna saradnja važna, da to nije nešto na šta treba da nas tera Evropska unija, već da svi u regionu imamo interes u tome.

Što je čvršća politička, ekonomska i društvena povezanost, to su manje šanse za izbijanje nekog sukoba u budućnosti i veće šanse za ekonomski napredak regiona i njegovu demokratizaciju. Proces evropske integracije kroz koji prolazi svaka država Zapadnog Balkana pojedinačno će biti brži i uspešniji ukoliko postoji više zajedničkih projekata koji omogućavaju regionalnu povezanost i stimulišu ljude da sarađuju, navodi u razgovoru za Danas Hedvig Morvai, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan i koordinarka Foruma civilnog društva, koji se održava 11. i 12. jula u Trstu, u okviru skupa o Zapadnom Balkanu, što je deo Berlinskog procesa.

Naša sagovornica ukazuje da akteri Berlinskog procesa “odlično razumeju da je za održivost regionalne saradnje važno da u njeno planiranje i realizaciju budu uključeni građani, kroz njihove organizacije. Zato je korisno i dalekovido to što Forum civilnog društva, kao platforma kroz koju civilni sektor regiona utiče na Berlinski proces, predstavlja njegov sastavni deo”.

– Na inicijativu Foruma je pre dve godine usvojena Deklaracija o biletaralnim pitanjima, kojom su se države regiona obavezale da se na putu u Evropsku uniju neće međusobno ometati. Za samit u Trstu, Forum civilnog društva pripremio je dodatne preporuke u vezi sa rešavanjem bilateralnih pitanja, preporuke za unapređenje vladavine prava, poslovnog okruženja za inovativna preduzeća, saradnje mladih, zaštite životne sredine, kao i predloge u vezi sa efikasnijim komuniciranjem Berlinskog procesa, ističe Morvai.

* Kako ocenjujete značaj predstojećeg skupa o Zapadnom Balkanu koji se održava u Trstu?

– Samit u Trstu je deo takozvanog Berlinskog procesa, što je trenutno najvažniji format dijaloga koji Evropska unija ima sa našim regionom. Ne treba zaboraviti, a to često gubimo iz vida, da evropska perspektiva država Zapadnog Balkana zavisi sa jedne strane od rezultata koje svaka od država regiona ostvari pojedinačno, a sa druge i od toga da li je u regionu ostvarena takva saradnja koja garantuje trajni mir i napredak. To je suština Berlinskog procesa i ekonomskih, političkih i socijalnih inicijativa i projekata koji kroz taj proces nastaju, pa značaj samog procesa, kao i predstojećeg sastanka u Trstu treba procenjivati u odnosu na to koliko stvarno ima efekta na jačanje saradnje u regionu. Konkretnije, kao i do sada, i u Trstu će fokus će biti na projektima ekonomskog, energetskog i infrastrukturnog povezivanja, pa se očekuje da države Zapadnog Balkana podnesu najviše predloga na tu temu. Međutim, pošto regionalna saradnja ima i svoju političku i svoju socijalnu dimenziju, svakako će biti reči i o temama kao što su migracije, saradnja mladih, vladavina prava i borba protiv korupcije i na ostale teme koje predstavljaju probleme svih nas u regionu. O značaju samog skupa moći ćemo da govorimo kada vidimo šta je na njemu dogovoreno, ali imamo osnova za optimizam.

* Izjavili ste pre nekoliko godina da se „region pretvara da se integriše, a EU da se širi“. Da li ste u međuvremenu uočili neke pozitivne promene na Zapadnom Balkanu i u Uniji?

– Mnogo toga se promenilo ovde, u našem okruženju i u Evropi, pa i u svetu tokom poslednjih nekoliko meseci: u Makedoniji je promenjena vrlo autistična koruptivna i populistička vlast, a nova vlada je već započela proces normalizacije odnosa sa Grčkom i sa zemljama regiona; u Albaniji je razrešena politička kriza i završeni su izbori kao i na Kosovu; Crna Gora je učvrstila svoj evropski put; u Srbiji je uspostavljena nova konstelacija; u Francuskoj, Holandiji, Austriji su prošli parlamentarni i predsednički izbori sa pobedom proevropskih opcija; a imamo i fenomen „Tramp“. To sve ima značajan uticaj na razvoj situacije na Balkanu i na odnos regiona i EU. Čini se da smo ušli u “pozitivniju fazu” i da su poruke koje stižu iz Brisela i nekih država članica stimulativne i mnogo konstruktivnije nego ranije. Kao da postoji nova šansa da se unese drugačija dinamika u proces EU integracija regiona. Sa druge strane, ključni problemi koji su ometali napredak i dalje postoje unutar svake od ovih država, a teškoće i izazovi sa kojima se EU bori neće se još dugo razrešiti. Zato, najveća odgovornost je na nama, da ugrabimo ovaj pozitivniji momenat i preuzmemo potpunu odgovornost za našu evropsku budućnost, ne samo ispunjavanjem uslova za članstvo u EU već i kao proaktivni akteri u promišljanju budućnosti same EU.

* Lideri država regiona, uključujući predsednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović, prisustvovali su nedavnoj proslavi inauguracije predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Očekujete li da će u kraćem roku biti unapređeni odnosi među susedima, naročito saradnja Srbije i Hrvatske?

– Ako uzmemo u obzir ustavne okvire u kome predsednici kako Srbije tako i Hrvatske, kao lideri država imaju ipak veoma ograničine nadležnosti, onda ne bih prisustvo na inauguraciji predsednika Srbije smatrala za neki značajan pokazatelj napretka saradnje u regionu. Odnosi među susedima, na žalost, često zavise od dnevnopolitičkih interesa unutar pojedinih država i nije retko, da se i najbanalnija bilateralna pitanja ispolitizuju „po potrebi“ i iskoriste iz populističkih razloga. Proteklih meseci smo bili svedoci jednog veoma negativnog trenda u susedskim odnosima i činilo se, na žalost uz široku podršku nekih medija, kroz senzacionalističke i neodgovorne naslovne strane, da su se odnosi ozbiljno narušili, čak se ponovo počelo govoriti o mogućnostima za izbijanje novih sukoba u regionu. Učinilo se, kao da će se vrlo lako urušiti sve što se gradilo u cilju poboljšanja odnosa, unapredjenja regionalne saradnje i izgradnje poverenja među narodima na ovim prostorima. Za mene je poražavajuće ako smo i dalje u situaciji da se odnosi kratkoročno pogoršaju ili poboljšaju u zavisnosti od susreta predsednika dveju država. Ja se nadam da smo ipak na putu, da se ovde razvija „kultura regionalne saradnje“, kao dugoročni garant stabilnih odnosa.

* Koji su prema vašem mišljenju glavni zadaci vlade pod rukovodstvom premijerke Ane Brnabić u narednih nekoliko meseci, kada je reč o nastavku evropskog puta Srbije?

– To su oni isti zadaci koje prethodna vlada nije ispunila, a koji se tiču najosnovnijih uslova za uspostvaljanje vladavine prava, jačanje demokratskih institucija, reforme javne uprave i ekonomskog razvoja. Predsednicu vlade Anu Brnabić čekaju mnogi odgurnuti i selektivno sprovođeni zadaci, kao što je ozbiljna borba protiv korupcije. Ne radi se o tome kako se to može prikazati u medijima ili izveštajima Evropske komisije, već šta se realno dešava u državi. Sistem korupcije osnažen je iproteklih godina, a državne institucije važne za borbu protivkorupcije su oslabljene ili ignorisane. Očekujem od premijerke Brnabić da ozbiljno uspostavi rad i koordinaciju institucija za borbu protiv korupcije. Takođe, i u skladu s tim, neophodno je da mediji služe svojoj svrsi informisanja javnosti i kritike rada javnih službi, bez uticaja vlasti i stranaka na njih. I nadam se da će premijerka insistirati na poštovanju zakona, procedura i rokova u radu svih segmenata vlade.

“Odgovorno planiranje budućnosti”

* Kako komentarišete najave da će biti promenjen format briselskog dijaloga Beograda i Prištine, što bi podrazumevalo vođenje pregovora na nivou predsednika? Da li bi to ubrzalo proces normalizacije odnosa?

– Najave „podizanja“ nivoa dijaloga ulivaju optimizam jer će, ako se ostvare, to značiti da se razgovor zaista vodi između instanci koje na obe strane imaju naveći autoritet, a to je posebno važno za realizaciju pojedinačnih dogovora koji proističu iz tog dijaloga. U tom smislu, razume se da bi „predsednički nivo“ dijaloga Beograd-Priština direktno doprineo normalizaciji odnosa. Međutim, važno mi je da kažem da kada govorimo o normalizaciji odnosa ne treba da je posmatramo kao deo uslova za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Dakle, normalizacija odnosa Beograda i Prištine je mnogo više od poglavlja 35, ona je pretpostavka za odgovorno planiranje budućnosti Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari