Srbija u EU tek kada reši sporove sa Hrvatskom 1Foto: Wikipedia

Otvorena pitanja o granicama Hrvatske sa Srbijom i sa Crnom Gorom trebalo bi da budu rešena do 2023. godine, kao uslov da Crna Gora i Srbija dotad zaključe pregovore o članstvu u EU i postanu punopravne članice do kraja 2025. godine, poruka je iz nacrta strategije Evropske komisije o proširenju na zapadni Balkan.

Za Srbiju je važna i poruka da će morati rešiti odnose s Kosovom putem pravno obvezujućeg dokumenta, za koji se u ovom dokumentu kaže da je ključan za stabilnost cele regije i evropsku perspektivu.

U nacrtu pod nazivom „Verodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan”, u koju je Jutarnji list imao uvid, su navedeni indikativni koraci za dovršetak članstva Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine.

Prema hodogramu, do kraja 2019. godine te bi države trebalo da budu fokusirane na ispunjenje prelaznih merila iz područja vladavine prava.

Srbija ih ima čak 50, a nakon što se potvrdi njihovo ispunjenje, EU će odrediti merila za zatvaranje tog poglavlja.

Osim toga, do kraja te godine Srbija mora ispuniti i prelazno merilo iz poglavlja 35 koje, iako se zove formalno “ostala pitanja”, sadrži uslov sveobuhvatne normalizacije odnosa s Kosovom.

“Srbija i Kosovo najkasnije do ovog roka moraju postići sveobuhvatno normalizaciju odnosa koja bi otvorila put za daljnji supstancijalni napredak Kosova na putu prema evropskim integracijama”, stoji u nacrtu, uz napomenu da to treba osvežiti kad se objasni vremenski okvir za dijalog.

Ovaj nacrt, navodi Jutarnji list, još je zaštićeni dokument, a konačna verzija trebalo bi da bude usvojena i objavljena u februaru sledeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju Unije predsednik Komisije Žan Klod Junker.

Iz strategije je vidljivo da postoje indikativni jasni rokovi samo za Crnu Goru i Srbiju, za koje se kaže da će moći u EU do kraja 2025. godine, a za ostale države samo se navodi da do tada trebaju “uznapredovati u pristupnim pregovorima”.

“Postoje i dalje važni bilateralni sporovi između država regije koje su preostale za rešavanje. EU neće uvoziti te sporove. Trajno rešenje treba pronaći pre nego što država uđe u EU”, piše u dokumentu.

“Sve države se moraju nedvosmisleno obvezati, i rečima i delima, prevladati nasleđe iz prošlosti, postići pomirenje i rešiti otvorena pitanja puno pre pristupanja u EU”, piše u dokumentu.

Konkretno se u hodogramu koji predviđa članstvo Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine kaže da se pre zaključenja pristupnih pregovora moraju rešiti svi granični sporovi jer EU “ne može niti će uvoziti takve probleme”.

Isto tako se podsećaju lideri regije na to da je članstvo u EU stvar izbora za koji je potreban politički konsenzus i potpora građana i zato ne bi trebala postojati dvojba lidera o tome gde pripada Zapadni Balkan i u kojem smeru se kreće.

To je, konstatuje Jutarnji, očito poruka Srbiji, gde se često postavlja pitanje izbora između EU i Rusije.

BiH bi do 2019. godine trebala dobiti status kandidata, naravno, ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz upitnika i Komisija završi svoj dio posla.

Albanija će, ispuni li uslove, i Makedonija ako reši pitanje imena s Grčkom, te 2019. godine imati zamah u pregovorima o članstvu.

Godina 2023. spominje se kao godina u kojoj bi Crna Gora i Srbija trebalo da zaključe pregovore o članstvu, a Bosna i Hercegovina ih otvoriti. Godine 2024. potpisao bi se Ugovor o pristupanju između EU i Crne Gore te EU i Srbije, na predlog Evropske komisije i uz davanje pristanka Evropskog parlamenta. Taj bi ugovor trebalo da ratifikuju sve države članice na vreme da bi te dve države ušle u EU do kraja 2025. godine. U dokumentu se namerno ne spominje “šest država”, nego “šest partnera”, zbog Kosova koje još nije priznalo pet država članica Europske unije, konstatuje Jutarnji list.

Strategija će biti neka vrsta mape puta do članstva, čini ga konkretnijim i opipljivijim, ali bez garancija i automatizma u prijemu zemalja kandidata, ako one ne budu spremne za članstvo u predviđenim rokovima, kažu za RTS izvori u Briselu i naglašavaju da je, imajući u vidu dosadašnji tempo pregovora, 2023. godina više nego ambiciozan rok za otvaranje i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja.

Osim spremnosti kandidata, problem za strategiju može biti odsustvo podrške zemalja članica.

„Strategija o prijemu trebalo bi da posluži i za obnavljanje konsenzusa o prijemu balkanskih zemalja u EU, jer je zvanično obećanje članstva dato još 2003. na samitu u Solunu i mnogi u zemljama članicama nisu sigurni koliko je zapravo ono još na snazi“, kažu diplomatski izvori.

Prva polovina 2018. biće vrlo značajna u tom pogledu za Srbiju i Balkan: Bugarska kao predsedavajuća EU u ovom periodu ističe integraciju Zapadnog Balkana kao svoj prioritet, a posle objavljivanja strategije u februaru uslediće i godišnji izveštaji EK o napretku za sve zemlje regiona u aprilu.

U maju u Sofiji biće održan zajednički samit lidera Balkana i EU, a u junu u Briselu na samitu EU donosiće se zaključci i konkretne odluke o sledećim koracima u procesu proširenja.

Očekujem da će strategija ukazati na put kojim zemlje kandidati treba da idu ka članstvu u EU, ali i naglasiti šta institucije EU i zemlje članice treba da urade kao podršku partnerima i prijateljima na Zapadnom Balkanu, kaže za RTS izvestilac za Srbiju Dejvid Makalister.

Sve zemlje Balkana imaju evropsku perspektivu, ali predsednik Junker je pomenuo Srbiju i Crnu Goru jer su dve vodeće zemlje u procesu, već vode pregovore, i nije iznenađenje ako kažem da očekujem otvaranje novih poglavlja sa Srbijom pre kraja godine, izjavio je Makalister.

Šef delegacije EP za Srbiju Eduard Kukan u izjavi za RTS ocenio je da je Žan Klod Junker „hrabar političar, jer je davanje vremenskih rokova vrlo rizično“.

Kukan naglašava da je to sada zvaničan stav Evropske komisije, koji zemlje kandidati moraju da shvate vrlo ozbiljno i obave svoj deo posla na ispunjavanju kriterijuma, kako šansa ne bi bila propuštena.

I Tanja Fajon, poslanica evropskih socijalista, kaže da će biti loše ako obećanje ne bude ispunjeno, jer partneri na Balkanu neće biti na vreme spremni, ali da je strategija „pokušaj da se pošalje ohrabrenje zemljama kako bi obavile svoj deo posla, ne samo za Srbiju i Crnu Goru, već i da druge zemlje regiona uđu u proces pregovora i ispunjavanja obaveza“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari