Liht: Moramo da radimo više ako hoćemo u EU 1Foto: Fonet/Aleksandar Levajković

Nismo diktatura, već nesavršena i mlada demokratija, ali u demokratiji ne može sve da zavisi od jednog čoveka, izjavila je u intervjuu FoNetu predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht, koja smatra da Aleksandar Vučić ne može sam da sprovede reforme.

On je predsednik Srbije sa vrlo ozbiljnim mehanizmima moći, ocenila je Liht, ali duboke institucionalne reforme ne može vlast sama da sprovodi, već u to mora da se uključi celo društvo. Učestvujući u serijalu „Evropa bez rukavica“, Liht je ukazala da nedavno otvaranje „samo dva poglavlja govori da Evropska komisija (EK) nije previše zadovoljna našim učinkom u poglavljima 23 i 24“, ali i da „šalje signal da želi Srbiju u Evropskoj uniji (EU)“.

Prema njenoj oceni, „Junkerov plan o Srbiji i Crnoj Gori u EU do 2025.godine, kao i Strategija za Zapadni Balkan, koja bi trebalo da bude objavljena u februaru, ozbiljno su osmišljeni planovi, a ne floskule“.

Zato ne možemo da „sedimo skrštenih ruku i da se pravimo da nešto radimo, a da to ne radimo, i da istovremeno mislimo da će 2025. da se dogodi“, poručila je Liht.

Evropska unija je u ozbiljnim problemima, ali želi sa Zapadnim Balkanom da zatvori jedno poglavlje, zbog čega je, kako tvrdi Liht, u interesu i samih članica Unije da zatvore „ovu rupu u tkivu EU, odnosno Evrope, a mi smo u ovom trenutku rupa i u EU i u Evropi“.

Upitana o činjenici da je pet članica Unije, uključujući i Nemačku i Francusku, bilo protiv otvaranja više od dva poglavlja, Liht je objasnila da je zadrška te dve zemlje kao osovine EU, ozbiljna poruka da moramo da radimo više i odgovornije, da nas oni žele, ali da, u suprotnom, može da dođe do raskoraka, a oni se raskoraka plaše.

Liht „nije srećna“ zbog Vučićeve poruke da bismo bili šampioni u poštovanju manjinskih prava ako priznamo Kosovo i uvedemo sankcije Rusiji, mada neće da kaže da geopolitički razlozi ne igraju određenu ulogu u politici EU.

Konačno, međutim, svi moraju da se suoče, pa i naše kompletno političko rukovodstvo, sa činjenicom da moramo da radimo više i temeljnije, ako zaista hoćemo da budemo deo EU, predočila je Liht. Ona kao važnu vidi činjenicu da nemačka Socijademokratska partija (SPD) inststira na projektu „Sjedinjenih evropskih država“, jačajući svoju poziciju u Nemačkoj na politici „više Evrope“.

„Više Unije za nas znači da moramo da budemo mnogo, mnogo ozbiljniji u reformama, i to ne samo makroekonomskim, već i u institucionalnim, u pravosuđu i borbi protiv korupcije“, ukazala je Liht.

Tačno je, međutim, „da mi plaćamo ceh onih, koji su pre nas postali članovi EU, a nisu bili dovoljno reformisani“, ali ona smatra da je „to i za nas šansa da se reformišemo“.

„Mi nismo diktatura, nego nesavršena demokratija“

Na pitanje u kojoj meri je vlast spremna da sprovede u potpunosti poglavlja 23 i 24, uključujući i slobodu medija, Liht je odgovorila da ne prihvata „taj način razmišljanja da smo mi diktatura“.

„Mi nismo diktatura, mi smo demokratija, nesavršena demokratija, mlada demokratija, ali u demokratiji ne može da zavisi sve od jednog čoveka“, precizirala je Liht, ističući važnost insititucija, rada parlamenta i ministarstava.

„Pogrešan je pristup – radimo šta Vučić kaže ili dozvoli, jer takvim stavom dajete poluge moći u ruke jednog čoveka“, rekla je Liht i naglasila da „to ne smemo to radimo“.

Prema njenom stavu, „to naprosto ne vodi onome što bismo želeli, a to je da se najodgovornije i najozbiljnije shvati da bez slobode medija, bez odgovornih i ozbiljnih medija koji izveštavaju na najprofesionalniji mogući način, ne možemo da imamo ozbiljnu javnu debatu, a bez ozbiljne javne debate, bez odgovornih i ozbiljnih informacija, ne možemo da imamo demokratiju“.

„Očigledno da nema dovoljno političke volje da se shvati koliki je značaj nezavisnih profesionalnih medija“, ocenila je Liht, koja uočava i da Srbija „paralelno rešava brojne probleme, uključujući i one formulisane u poglavlju 35“.

Ona je lično podržala dijalog o Kosovu, jer se godinama „ni o čemu nije pričalo“, a dijalog je zapravo početak razgovora koji „nije dovoljan“, ali je važno da „ljudi koji vode ovu zemlju razgovaraju sa svim strukturama društva“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari